Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Bez obzira da li to zovete društvenom distancom, karantinom ili povlačenjem na sigurno, ostajanje kod kuće radi zabrinutosti zbog novog koronavirusa neminovno mora uticati na navike konzumiranja medija. Ustvari, boravak u našim domovima može dovesti do gotovo 60-odstotnog povećanja u količini sadržaja koji gledamo. S obzirom da potrošači širom svijeta istražuju sve veći niz sadržaja i kanala, povećanje od 60% je značajno.
Potrošnja medija u SAD već je na svom istorijskom vrhuncu. Kako se navodi u najnovijem Nielsenovom izveštaju o ukupnoj publici, Amerikanci već troše skoro 12 sati dnevno uz medijske platforme. Uz to, tri četvrtine američkih potrošača proširuje svoje mogućnosti konzumiranja medija kroz pretplate na streaming i uređaje povezane sa tv prijemnikom.
POVEZIVANJE U VREMENU KRIZE
Međutim, za vrijeme kriza, bilo da je riječ o snježnim olujama, uraganima ili globalnoj pandemiji, korisnici više konzumiraju medije kako bi ostali informisani, ubili vrijeme, pronašli utjehu i ostali u kontaktu sa drugima. Također pune svoje ostave neophodnim namirnicama i zalihama kako bi lakše preživjeli izazovan period.
Za uvid u to kako se potrošači prilagođavaju kriznim situacijama, Nielsen je analizirao podatke o ukupnoj upotrebi televizijskih prijemnika (TUT) tokom dvije velike krize u novijoj povijesti: za vrijeme uragana Harvey u 2017. i tokom velike snježne oluje u januaru / siječnju 2016. godine. Ne iznenađuje da su se nivoi TUT-a značajno povećali u oba perioda.
Uragan Harvey u avgustu / kolovozu 2017. pogodio je Houston u Teksasu. Tokom perioda nepogode, Nielsen-ova analiza tog tržišta otkrila je 56-odstotni porast upotrebe TUT-a u odnosu na prethodni period i 40 odsto veću gledanost u odnosu na period nakon oluje.
Slično tome, tokom vikenda 23. januara / siječnja 2016., jaka snježna oluja donijela je više od dva metra snijega području grada New Yorka, skoro blokirajući aktivnosti na tržištu. Upoređujući subotu snježne oluje sa prethodnom subotom, na tržištu New Yorka potrošnja TUT-a bila je veća za 45%. Iste su subote tv prijemnici korišteni 49% više vremena nego u subotu nakon mećave.
I, šta su potrošači gledali dok su boravili u svojim domovima? Otkrili smo da su gravitirali ka igranim filmovima, vijestima i općenitom programskom formatu. Analizom je takođe utvrđeno 61-odstotno povećanje streaminga putem tv prijemnika. Potrošači su u toplim domovima nemilosrdno komzumirali sadržaj, gledali filmove i pratili vijesti svana.
JUŽNA KOREJA I ITALIJA: UZORAK GLEDANOSTI ZA VRIJEME COVID-19
Analiza koja pokriva regije svijeta pogođene virusom COVID-19 utvrdila je slična ponašanja. U Južnoj Koreji, na primjer, došlo je do porasta gledanosti tv programa u sedmicama nakon prvih izvještaja o COVID-19 početkom februara / veljače. Upoređujući nivoe gledanosti u drugoj i četvrtoj sedmici februara / veljače kada je virus podivljao, analiza je pokazala porast gledanosti tv programa za 17% – što je povećanje od oko 1,2 miliona gledalaca. Tokom tog istog perioda 2019. godine, iznosila je samo 1%.
A u Italiji je lokalni Zajednički odbor industrije, Auditel objavio da je u posljednjoj sedmici februara / veljače, u odnosu na prethodnu sedmicu došlo do povećanja gledanosti televizije od 6,5%, a skoro od 12% u regiji Lombardija, koja je bila i najteže pogođeno područje do tada. Povećanje je podstaknuto konzumiranjem vijesti kao i ostankom potrošača kod kuće.
RADITI VIRTUALNO: RAD OD KUĆE TAKOĐER DOVODI DO POVEĆANE KONZUMACIJE MEDIJA
Iako je tehnologija fragmentirala medijski krajolik, dovela je i mnoge kompanije do toga da podstaknu rad na daljinu, kad god je to moguće. U mnogim slučajevima, ovo je smanjilo režijske troškove ureda, omogućilo fleksibilne radne sate, privuklo talente koji vladaju tehnologijama i, u slučaju COVID-19 i sličnih nepredvidivih događaja, kompanijama u pogođenim područjima dalo mogućnost da saradnike podstaknu na rad od kuće. Pri tome su ove kompanije predvodile društveno distanciranje, na koje je pozivao Centar za prevenciju bolesti (CDC), dok im je ono, istovremeno, dalo mogućnost da nastave s radom bez većih poremećaja u kontinuitetu proizvodnje.
Nielsen-ovi podaci sugerišu da uposlenici koji rade na daljinu tokom uobičajene radne sedmice, od ponedjeljka do petka, tri sata više provode uz tradicionalni tv program nego radnici koji nemaju tu mogućnost – 25 sati i 2 minuta prvi i 21 sat i 56 minuta televizijski program prate ovi drugi. Što se tiče uređaja, radnici koji rade na daljinu također provode veće količine vremena svake sedmice na svojim tabletima – više od četiri i pol sata u odnosu na četiri sata za radnike koji ne rade na daljinu. Osim gledanja, radnici koji rade na daljinu vole i slušati radio program. Doseg radija za udaljene radnike u poređenju sa saradnicima koji to nisu, gotovo je identičan – u oba slučaja malo više od 95%.
Kako se COVID-19 i dalje širi Sjedinjenim Državama, a sve više kompanija dopušta i provodi politiku rada koji se praktički obavlja online, ponašanje gledatelja koji rade od svojih domova moglo bi dovesti do još veće upotrebe medija.
DRUŠTVENI RAZGOVORI OKO COVID-19
Osim televizijske i medijske povezanosti, potrošači širom svijeta koriste društvene mreže kako bi podstakli razgovor i ostali povezani, informisani i formirali stavove. Prema Nielsen-ovim podacima o procjeni rejtinga društvenih sadržaja, snimak januara / siječnja i februara / veljače 2020. pokazao je da je na vrhuncu društvenih razgovora koji spominju riječi „koronavirus“ ili „COVID-19“, bilo 110.000 sa tv-om povezanih Tweeter objava koje spominju ove dvije ključne riječi.
Dok se COVID-19 i dalje širi, ova ozbiljna zdravstvena prijetnja već je uzdrmala svjetska tržišta i bez sumnje će uticati na medijski ekosistem. Razumijevanje i potencijalno preventivno ulaganje u oglase i medije moglo bi pomoći u spašavanju sve manjih marži, podizanju svijesti o porukama javnog zdravstva i možda, snagom zabavnog karaktera, čak pomoći zabrinutim potrošačima da sa uma smetnu ovu prijetnju.
