Od 2000. godine GfK kontinuirano prati razvoj tržišta banaka i osiguranja u regiji centralne i istočne Europe. Nakon izbijanja krize u 2008. godini poslovanje u bankovnom sektoru suočava se s nizom negativnih kretanja u ovoj regiji. A što se događa s osiguranjem? Je li kriza i tu uzrokovala promjene slično kao i kod banaka ?
GfK svake godine u regiji centralne i istočne Europe prikuplja važne pokazatelje s tržišta osiguranja stvarajući tzv. „Insurance Service“ bazu podataka. Ti uvidi pomažu GfK poslovnim partnerima u prepoznavanju lokalnih i regionalnih posebnosti kako bi što bolje prilagodili svoje poslovanje u ovim nestabilnim gospodarskim vremenima.
Na dva ključna pokazatelja dobivaju se stabilni rezultati:
– udio stanovništva s različitim osiguranjima imovine (kuća, stan, predmeti u kućanstvu, auto), u regiji centralne i istočne Europe iznosio je 41% u 2008. godini i do 2011. godine nije se značajnije promijenio – iznosi 42%.
– nije se mijenjao niti udio stanovništva s različitim osobnim osiguranjima (npr. životna osiguranja, osiguranja od nezgoda, zdravstvena osiguranja) – 27% u 2008. godini i 26% u 2011. godini.
Međutim, razvoj tržišta osiguranja povezan je s financijskim sektorom. Rastislav Kocan, regionalni voditelj GfK financijskog tima, komentira situaciju: „U vremenima nesigurnosti, ljudi su sve više i više usmjereni na kontrolu vlastite potrošnje. Osiguranja su proizvodi niske uključenosti i ljudi su spremniji prvo se odreći upravo takvih proizvoda. Ipak, procjenjuje se veliki potencijal za tržište osiguranja u cijelog regiji centralne i istočne Europe, posebno za privatno mirovinsko osiguranje.“
UDIO KUĆANSTAVA KOJA IMAJU BAREM JEDNU POLICU OSIGURANJA IMOVINE (%)
UDIO GRAĐANA KOJI IMAJU NEKU POLICU OSIGURANJA (%)
Najveći potencijal za osiguravajuća društva je stanovništvo u dobi do 30 godina; u toj dobnoj skupini njih 26% ima neku vrstu osobnog osiguranja, a njih 39% ima neko osiguranje imovine (najčešće se radi o policama auto osiguranja). S rastom standarda u regiji centralne i istočne Europe i porastom broja automobila rast će i potražnja za osiguranjem automobila.
Ponašanje vezano uz osiguranja u regiji centralne i istočne Europe još se dosta razlikuje od onog na zapadu Europe. To se najviše vidi po osobnom osiguranju i osiguranju za mirovinu. Broj tih polica osiguranja značajno je veći u Zapadnoj Europi; tek svaki jedanaesti stanovnik u regiji centralne i istočne Europe ima ugovoreno osiguranje života, a samo neznatna manjina ima i osiguranje svoje buduće mirovine. „Važnost ovih osiguranja definitivno će rasti u budućnosti, a odgovornost je i na tijelima javne uprave i financijskih institucija koje moraju objasniti važnost, ali i poticati štednju za mirovinu.“, navodi Christina Praßdorf, specijalist za istraživanja tržišta osiguranja.
U Hrvatskoj gotovo ¾ kućanstava posjeduje barem jednu policu osiguranja što je na razini prošlogodišnjih rezultata. U Slavoniji je taj udio nešto manji (64%), dok je u Sjevernoj Hrvatskoj i Istri i Primorju veći (oko 79%). Žene su rjeđe nositelji osiguranja, kao i osobe starije od 60 godina, oni s nižim primanjima i manje obrazovani.
Približno svaki peti građanin Hrvatske posjeduje neku policu osobnog osiguranja. Najčešće se radi o polici životnog osiguranja. Među policama osiguranja imovine dominira obvezno osiguranje od auto odgovornosti (69%). Tržište osiguranja u Hrvatskoj sigurno pruža priliku za rast. Najveći interes postoji upravo za životno osiguranje i to kod segmenta mladih – u dobi do 30 godina.