Više od 3.000 marketing profesionalaca je učestvovalo u jednom od najopsežnijih globalnih istraživanja u marketing industriji. Prosječna plata u marketingu za muškarce na svim nivoima je 61.022 eura, a za žene 48.404 eura, što predstavlja značajnu razliku
Osim analize prosječnih plata po sektorima, ova studija “MarketingWeek”-a, je dala odgovore na pitanja o stresu marketara, stavovima vezanim za marketing budžete i odnosu marketing profesionalaca prema znanju i novim vještinama.
Ono što je očekivano je da je dve trećine marketara (61%) pod stresom ili pod pritiskom, a jaz između plata se u 2014. opet proširio. Prosječna plata u marketingu za muškarce na svim nivoima je 61.022 eura, a za žene 48.404 euvra, što predstavlja značajnu razliku. Treba imati u vidu da su iskazane bruto plate na godišnjem nivou i da je većina ispitanih iz kompanija koje posluju na najrazvijinijm tržištima svijeta.
Među onima sa najvišim primanjima generalno, jesu marketing direktori sa prosječnim primanjima od 114.699 eura, dok za njihove koleginice taj iznos predstavlja 93.825 eura. Veliki procenat marketara je u upravnom odboru svojih kompanija i 45% njih kaže da njihova firma ima marketing direktora najvišeg nivoa.
Najbolje i najlošije plaćeni poslovi u markting sektorima
Prosječna plata se između 2012. i 2013. povećala sa 3.050 eura i tako dostigla 54.915 eura, a marketing direktori u prosjeku zarađuju 105.121 eura, što je za 14,4 odsto više od prošlogodišnjih plata. Marketari u automobilskoj, industriji alkoholnih pića i TV industriji su najbolje plaćeni. Prosečna povišica plate za prethodnu godinu iznosila je 3,7 odsto, što je takođe i prosječna povišica za marketing menadžere, sa 44.856 eura na 46.954 eura.
Raspodela plata: žene vs. muškarci
Razlike u primanjima između muškaraca i žena u oblasti marketinga iznosi 18.000 eura. Prosečna plata za muškarce je 65.375 eura, a za žene 47.213 eura. Muškarci imaju veća primanja od žena u 20 različitih poslova za koje su provedena istraživanja, dok žene zarađuju više od muškaraca u 8 kategorija. Muški marketing menadžeri zarađuju u prosjeku 48.619 eura, a žene 44.348 eura, što predstavlja razliku od skoro 10 odsto.
Ovakvi statistički podaci su dobijeni uprkos činjenici da su 65 odsto ispitanika bile žene.
Razlika djelomično postoji i zbog toga što muškarci imaju agresivniji pristup kad su u pitanju povišice, iako su žene često prikladnije za taj posao i imaju bolji osjećaj za detalje.
Stres u marketingu
Marketing sektor se možda smatra jednim od najzabavnijih sektora za rad, ali iako je posao marketara da imaju kreativne ideje, oni su takođe pod stresom i to u velikom procentu – 61 odsto njih kaže da je pod stresom ili osjeća pritisak.
Sportski marketari su pod najvećim stresom, skoro tri četvrtine njih (74,4 odsto) tvrdi da radi pod stresom. Oni takođe imaju i najniža primanja u poređenju sa svojim kolegama iz drugih industrija. Prosječna primanja su im 42.336 eura, u poređenju sa marketing platama u čitavoj industriji koja je u prosjeku 53.575 eura. Međutim, visina stresa i plate variraju, sa onima u automobilskoj industriji koji su među najviše plaćenim, iako u velikom procentu ističu da su pod stresom (67,7 odsto). Oni koji su najmanje pod stresom rade u sektoru komunalnih usluga, njih 47 odsto kaže da oseća pritisak ili stres.
Stres je umnogome uzrokovan time što je važnost marketinga u porastu, a stoga i uloga marketara.
Marketari u upravnim odborima kompanija
Veliki procenat marketara se nalazi u upravnom odboru svojih kompanija – 45 odsto njih kaže da njihova kompanija ima marketing direktora najvišeg nivoa. Najveća vjerovatnoća za marketing članom u upravnom odboru je među proizvođačima alkoholnih pića, a oni iz sportskog marketinga imaju najmanje šanse za to. Međutim, 54 odsto svih ispitanika tvrdi da je marketing samo trošak u njihovim kompanijama. Trećina njih kaže da je marketing dobro ulaganje, a 13,6 odsto kažu da uloga marketinga nije najbolje shvaćena od ostatka kompanije.
Nedostatak znanja iz marektinga: šta kažu marketari?
Digitalni marketing je ono u čemu većini marketara nedostaje znanja; skoro trećina njih (31,7 odsto) su rekli da bi željeli da znaju više o ovoj oblasti. Društveni mediji su druga po redu najpopularnija oblast iz koje bi marketari željeli da osvježe svoja znanja. Marketari koji rade na radiju, spoljnim medijima i proizvodnji alkohola misle da imaju najmanje znanja iz oblasti digitalnih medija. Sportski marketari, oni koji rade na TV-u i u zabavnoj industriji, osjećaju najveće “rupe u znanju” kada su u pitanju društveni mediji.