By Marijan Juranec, direktor Planet TV, Slovenija
Mnoge su se države odlučile za ukidanje oglašavanja na javnim televizijama. Ne zbog „pomoći“ privatnim televizijama, već zato što su već davno utvrdile da se povećava raznolikost programa ako si nezavistan od oglašivača. Podređenost sadržaja oglašivačima donosi previše jednoličan sadržaj. Zašto? Zato jer težiš što većoj gledanosti. Javne televizije su osnovane baš zato da bi pravile „nezavisan“ program. Ne želim se određivati prema njihovoj programskoj šemi, govorim uopćeno, o statusu javno-privatno.
Pogledajte, na primjer, sport. Sport je izrazito komercijalan format osim, naravno, ako bismo prenosili slovensku atletiku, ili slovensku drugu rukometnu ligu… Veći broj država je ograničio ili uglavnom isključio javnu televiziju sa oglašivačkog tržišta u toku procesa digitalizacije. I sam sam kolegama i nekim državnim zvaničnicima prije nekoliko godina kazao da s digitalizacijom, koja omogućava veći broj kanala, nećemo napraviti proboj u Sloveniji. Zato jer je veći broj kanala uslovljen novcem i sadržajima: ako nema novca, nema ni kanala i, nažalost, to se zaista dogodilo. Slovenija je jedna od rijetkih država koja ima slobodne kanale. Može nam doći bilo ko, ko ispunjava uslove i dobiti frekvenciju. U drugim državama, kao što je Hrvatska, više je kandidata nego frekvencija. Neke države su postale svjesne tog problema pa su donijele odluku o ograničavanju javne televizije u oglašavanju kako bi se stvorio prostor za nove igrače na tržištu koji bi doveli dodatne sadržaje. Uzmimo za primjer Češku koja je ranije imala ograničeno oglašavanje na javnoj televiziji, a za vrijeme digitalizacije ga je potpuno zabranila.Tako se stvorio prostor da je svako mogao doći na tržište. U našem je slučaju odluka bila da ništa ne mijenjamo i zato smo vrlo ograničeni u količini programa. Oni koji ga već prave imaju loše rezultate. Mi, POP TV i lokalne te regionalne televizije, svi u suštini samo životarimo.
Dobro bi bilo napraviti analizu stanja na tržištu. Ako u nekoj državi jedna televizija ostvaruje prihod od 120 miliona eura, a djelomično posluje na tržištu jer 80 odsto prihoda ostvaruje od obavezne pretplate, a na drugoj strani imamo dvadeset televizija koje žive isključivo od tržišta, odnosno dvadeset televizija ili kanala koji svi zajedno nemaju ni 50 odsto prihoda javne televizije, da li je to u skladu s pravilima EU? Po pravilima jednog unutarnjeg tržišta i jednakopravnosti djeloivanja taj bi odnos na tržištu morao biti makar 1:1 što, naravno, nije moguće, ali bismo se možda tom cilju u narednim godinama mogli približiti.
Evropska pravila kažu da neko sa više od 40 odstotnim učešćem na tržištu ima poseban status. Na slovenskom tržištu je 170 miliona eura „televizijskog“ novca (zajedno s RTV pretplatom), od toga komercijalnim televizijama pripadne između 50 i 60 miliona, ili u procentima oko 30 odsto. Javna televizija, znači, ima udio od 70 odsto i na tržištu djeluje bez značajnijih ograničenja.