This article is also available in: English
Priredio: Adnan Arnautlija
Umjetna inteligencija (AI) preuzima sve više poslova od čovjeka. Dokle će to ići danas niko ne zna, ali postoje realne osnove koje ukazuju na to da će AI ući duboko u područja kojima čovjek danas apsolutno dominira zbog svojih jedinstvenih osobina.
Koliko prostora za umjetnu inteligenciju ima u komunikacijskoj industriji gdje su strojevi već duboko zakoračili, prije svega u medijskim i istraživačkim agencijama? Dentsu je u svom tokijskom uredu zaposlio prvog copywritera koji nije čovjek već robot. Svi se slažu da umjetna inteligencija ima šta raditi u oglašavanju ističući ipak da roboti ne mogu nadomjestiti inteligenciju čovjeka i njegove emocije.
Kakva nam je budućnost i dokle AI može dobaciti u kreativnosti za koju gotovo svi kažu da će zauvijek ostati privilegija čovjeka u odnosu na stroj? Ovo smo pitanje postavili Janezu Rakuščeku, izvršnom kreativnom direktoru agencije Luna \TBWA, Ljubljana, Vladimiru Ćosiću, izvršnom kreativnom direktoru digitalne agencije Drive Beograd i Igoru Mladinoviću, izvršnom kreativnom direktoru agencije Imago Ogilvy, Zagreb. Evo šta oni kažu.
Janez Rakušček, izvršni kreativni direktor Luna \TBWA, Ljubljana
Umjetna inteligencija već danas preuzima brojne pametne ljudske poslove i to će se sve više dešavati. Učenje na osnovu ogromnog broja podataka pametnim algoritmom omogućava zapanjujuća dostignuća. Strojevi su već bolji od nas u šahu i u igri Go, a nije tajna i da je AI na nekom području dijagnostike bolji od ljekara. Ali isto tako, prije nešto više od mjesec dana je evropski prvak u debatiranju Haris Natarajan za samo dvadeset minuta potpuno potukao IBM-ov debatni algoritam.
U nepredvidivim situacijama koje iz greške u sistemu stvaraju vrijednost, ljudi su za sada apsolutno bolji od pametnih strojeva. Kreativnost je tačno to: greška, klizanje, nedosljednost, nekonzistentnost, neočekivanost. Ako će nas umjetna inteligencija već zamijeniti, onda ćemo mi biti među zadnjima. Niz danas uglednih profesija će se morati oprostiti ranije.
Ne mogu sebi pomoći, a da ne pokušam dublje ući u problem. Dimenzije mogućnosti umjetne inteligencije su, naime, tijesno povezane sa našim poimanjem ljudskosti. Pravo pitanje, dakle, nije kako razumijemo umjetnu inteligenciju, već to kako razumijemo čovjeka i čovječnost. Tu, naravno, objektivnog odgovora nema, jer se filozofi i neuroznanstvenici zadnjih godina intenzivno bave upravo time: praznim prostorom između nadražaja i iskustva. Tako nadražaji i način njihovog procesuiranja kao iskustvo, i njegovo doživljavanje su temeljito objašnjeni, a povezanost među njima ostaje u sivoj zoni koju filozofija i kognitivna znanost nazivaju i Teški problem svijesti (Hard Problem of Consciousness). Ako vjerujemo da je čovjek biološki stroj, a svijest produkt biohemijskih procesa i evolucijski trik mozga za uspješnije preživljavanje, onda moramo priznati i to da će nas umjetna inteligencija sustići i prestići u svim pogledima. Ali ako vjerujemo da postoji fundamentalna razlika između fizikalno-hemijskih događanja i svijesti (upravo to na logično nepobitan način dokazuje misaoni eksperiment filozofa i kognitivnog naučnika Davida Chalmersa pod nazivom Filozofski zombie), onda nam pametni strojevi nikada neće biti jednaki.
Vladimir Ćosić, izvršni kreativni direktor, Drive, Beograd
Trenutno ne, ali sam ubeđen da će ovo pre ili kasnije postati realnost, što pokazuju sve češći eksperimenti na ovu temu. U međuvremenu, veštačka inteligencija će nam verovatno postajati sve veća pomoć u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, u okviru naše struke podjednako kao i u svim ostalim sferama ljudskog delovanja.
Tako gledano, tehnologija nam je trenutno dobar sluga, ali je problem što je granica između sluge i gospodara vrlo tanka i mi se toliko brzo krećemo ka njoj da ni ne shvatamo da se to dešava.
Mislim da bi trebalo da prestanemo da se zavaravamo kako ekskluzivno pravo na emocije i inteligenciju poseduje samo ljudska vrsta, i da stvari počnemo da sagledavamo šire. Tome nas pored tehnologije uče i naše prve komšije na planeti Zemlji, životinje, koje su u mnogo čemu superiorne u odnosu na nas.
Igor Mladinović, izvršni kreativni direktor, Imago Ogilvy, Zagreb
Umjetna inteligencija nikako ne može zamijeniti niti inteligenciju, niti emocije čovjeka, ali može li biti u nekim segmentima bolja od čovjeka, to je vrlo vjerojatno.
Preduvjet da bismo sebe smatrali superiornijima i iskonskijima od umjetne inteligencije je pretpostavka da čovjek ima slobodnu volju, da nije predprogramiran i da nije možda i on sam nečija umjetna inteligencija… Možda je svaka naša reakcija i kreativnost koju pripisujemo slobodnoj volji, u biti rezultat dobro isprogramiranog softvera neke više inteligencije koja nas sada promatra. Kroz taj rakurs gledano, onda će i umjetna inteligencija koju smo mi stvorili imati neku svoju emociju i neke svoje intelektualne dosege za koje će vjerovati da je slobodna volja, baš kao što mi vjerujemo za sebe.
Ali gledano samo unutar našeg mikrosvijeta, gdje sebe volimo smatrati kreativnim, neovisnim, jedinstvenim i slobodnim autorima, umjetna inteligencija nema šanse zamijeniti nas jer se ovdje igra po našim pravilima i na našem terenu. Mi znamo gdje je skrivena rupa na travnjaku, gdje je krtičnjak… pa koliko god AI bio superioran u tehnici, nagazit će jednom u tu rupu i mi ćemo biti prvaci ovog našeg svijeta. A oni će i dalje biti samo sluge.
