Foto: Jože Suhadolnik
Danas je u rubrici Tema sedmice – ilustracije u oglašavanju, naš gost slovenski ilustrator Blaž Porenta, rođen 11. marta 1983. godine.
Počeo je crtati i slikati u vrlo ranoj dobi i nije bio pretjerano izbirljiv u stilovima. Od olovke do akvarela, koristio je šta god bi mu došlo pod ruku. Dugo vremena to mu je bio samo hobi, nešto čime bi popunio dan, ali nakon što je završio srednju školu, shvatio je da želi to raditi puno radno vrijeme i na profesionalnom nivou. Odbijenica sa Akademije likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani dala mu je još više motiva da proširi svoje znanje na različite medije u umjetnosti i da tjera samog sebe da samostalno nauči još više. Tada je otkrio digitalne ilustracije i Photoshop. Počeo je predstavljati svoje radove na web stranicama, tako da su ga uočili pravi ljudi. Prvi posao je dobio u gaming industriji kao koncept umjetnik u Zootfly-u, a kasnije je postao umjetnički direktor te iste kompanije. U svom drugom pokušaju uspješno je prošao testove za Akademiju.
Nakon što je radio kao freelancer duže od pet godina na svim vrstama projekata, od ilustracija za omote albuma i knjiga do svega što je vezano za oglašivačke agencije, skrasio se u firmi Ekipa2 (podružnici Outfit7 Limited), gdje je počeo raditi kao viši koncept umjetnik i gdje je kasnije postao umjetnički direktor, što je i danas njegova pozicija.
„U posljednjih nekoliko godina život je bio veoma dobar prema meni“, kaže Blaž. Njegovi radovi predstavljeni su u mnogim knjigama i časopisima iz svijeta umjetnosti, imao je nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u Sloveniji i inostranstvu,a osvojio je i brojne nagrade i priznanja.
Da li je, po Vašem mišljenju, ilustracija dovoljno zastupljena u oglasima i drugim komunikacijskim sredstvima?
Nažalost nije. Kao ilustrator i kao neko ko se oduševljava ilustracijama volio bih vidjeti više takvih projekata. Ilustracija je jezik koji budi emocije, poripovijeda priče i potrebno joj je više vremena i dublja ideja kako bi postigla željeni efekat, a tog vremena u današnjem svijetu oglašavanja nema. Nema ga u svakodnevnom metežu i ignoriranju okoline, kao ni u preopterećenosti oglašivačkih agencija koje su na kraju primorane realizirati cjelokupan projekat za par dana i tada fali vremena za dobru ilustraciju. I ciljna publika je postala premalo kritična u zadnje vrijeme. Tako stock fotografija ili loše realizirana ideja još uvijek ostvaruju nekakav efekat pa klijenti ne ulažu više novca u zahtjevnije i skuplje projekte, odnosno kampanje. Postali smo društvo željno brzog i površinskog fiksa, brze razmjene informacija i zato smo se prestali pitati šta nam kvalitet ilustracije uopšte može pružiti u oglašavanju te da li bi ostvarila zadovoljavajući učinak u poređenju s fotografijom ili prosječnim videospotom. Možda zaista premalo ili je to samo osoban stav likovnih poklonika.
Digital i ilustracije – da li je digital pomogao ili odmogao ilustratorima?
Mnogo je polemika, posebno između starije i novije generacije ilustratora, šta je digitalno doba uradilo za ovu struku. Razumijem pogled starih klasičnih majstora koji ne cijene kratice kojima se služe neki današnji kreativci te pri tom zaboravljaju na osnovne principe likovnih zakonitosti. Šta je to boja, kakav efekat ima u kombinaciji s drugom bojom, šta je kompozicija, težina itd. Programi omogućavaju brže rezultate, ali ne uvijek i dobre rezultate. Barem ne sami od sebe, kako očekuju mnogi koji bi sa par klikova mišem željeli postati ovovremeni Rembramdt. U suštini nije to ništa drugačije od poređenja pastelnih boja sa slikarstvom u ulju. Sasvim druga tehnika i pristup radu, zajednički imenitelj oboma je prethodno poznavanje likovne teorije i ostalih principa za postizanje dobrih rezultata. Onaj ko je toga svjestan može vidjeti napredak kojeg je ilustracija ostvarila novim tehnologijama. Posebno na području zabavne industrije, od stripova, filmova i igara gdje možemo vidjeti brzi razvoj i porast njihovog vizuelnog kvaliteta upravo njenom zaslugom. Zato mirno mogu kazati da je digitalizacija pomogla kako ilustratorima, tako i ilustraciji uopšte.
Vrednovanje autorskog rada u ilustraciji – da li ste zadovoljni?
O tome bi svaki ilustrator mogao ispričati svoju priču. Nekog općeg pravila nema o tome da li je ilustracija dovoljno cijenjena ili nije. Prije bih rekao da su cijenjeni ilustratori, kao i radovi sami po sebi. Ako bi, recimo, za neki projekat fotografija u prosjeku držala istu vrijednost, bez obzira na autora fotografije (naravno uz izuzetke), ilustracija bi za isti projekat varirala s obzirom na autora. Mislim da je tome uzrok pomanjkanje ilustratora, barem u Sloveniji, te je tako taj proces vrednovanja mnogo više ličan, nego je to slučaj s fotografima. Možda griješim, ali moja su iskustva za sada takva. Inače, ja sam zadovoljan.
Radite li nešto (i šta?) za svoju dušu, nešto kad se opuštate, kad vam je potreban unutrašnji mir?
Iskreno, sve manje. Osim redovnog posla i ličnog projekta kojeg razvijam s kolegama već četvrtu godinu, gdje oba zahtijevaju neprestano crtanje te dodatnih svakodnevnih obaveza, koje popunjavaju preostale sate, za slike pravljene samo za dušu, najčešće nedostaje vremena. Ili energije. Zato tim više cijenim trenutke kada se tome mogu posvetiti. Tako će to uvijek ostati lično iskustvo i kontakt sa samim sobom.
Više o ilustracijama Blaža Porente možete saznati na blogu: blazporenta.blogspot.com.