Razgovarao: Ekrem Dupanović
Foto: Sandra Babac sa suprugom AlanomDamjanićem, snimio Željko Mišić, Pixsell
Sutra, u utorak 15. aprila/travnja, u zagrebačkom klubu Pepermint bit će otvorena izložba radova nastalih u ovkiru kampanje Zelena ideja. Podsjetimo, HURA i njeni partneri su pozvali hrvatske agencije da privatnim poduzetnicima, koji se bave proizvodnjom ekoloških proizvoda, ponude da im urade po jednu komunikacijsku kampanju besplatno. Ovom se pozivu odazvalo 16 komunikacijskih agencija. Zatim je hrvatskim poduzetnicima (eko proizvođačima) odaslat poziv da se prijave na konkurs. Tako su HURA i partneri spojili agencije i eko proizvođače na temelju čega je nastalo 16 projekata koji će sutra bti predstavljeni u Pepermintu.
Sandra Babac i Alan Damjanić se bave uzgojem smokava i proizvodnjom pekmeza. Jedan su od primjera saradnje u okviru projekta Zelena ideja koji treba istaknuti. O smokvama, Šinjorini, budućim planovima i saradnji sa agencijom Proximity, u okvioru Zelene ideje, razgovarali smo sa Sandrom Babac, nekada novinarkom HTV-a, a danas uspješnom poduzetnicom.
Sandra i Alan će ove godine obilježiti deset godina kako su se počeli baviti uzgojem smokava. Od prve ideje 2003. godine i nekoliko desetaka staklenki sa smokvama iz roditeljskog vrta, do ideje o sadnji prvih stotinu stabala, prošla je godina dana. No, tek 2007. godine brend je vizualno definiran, zaštitićen pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, te su se, nakon trogodišnjeg ‘prijelaznog perioda’, našli u upisniku ekoloških proizvođača. Imaju oko 3 hektara mladih nasada smokava i dunja u zaleđu zadarske županije, na potezu od Zadra prema Pagu u selu Poljica gdje se nalazi i pogon za preradu voća. Prinosi smokava nisu na razini predviđenog jer se radi o mladim stablima podložnim vanjskim utjecajima i štetočinama, a 2009. godine su imali veliki požar koji im je u potpunosti devastirao smokvik i, pritom, ugrozio cijelo selo.
Zašto baš smokva?
Smokva mi nije bila ni u primisli. Međutim, te su nam 2003. godine stabla obilato rodila i da plodovi ne propadnu, odlučila sam napraviti pekmez od njih. Okus me je oduševio i tad sam pomislila zašto ne podijeliti taj užitak i s drugima…sve ostalo je povijest (namig)
Što je to što smokvu karakteriše kao eko proizvod?
Proizvodimo ekskluzivan proizvod čija prerada traje 3 do 4 tjedna u godini, dakle, u sezoni smokava od sredine kolovoza do sredine rujna. Prerađujemo svježe ekološke smokve bez dodanog šećera u pekmez zaštićenog naziva i vizuala „Šinjorina Smokva“, a pišemo ga velikim slovom kao da je u pitanju živa osoba jer nam je bila namjera oživjeti tu smokvu, dati joj odlike živoga bića, odnosno, taj tradicionalni način konzerviranja svježe smokve profesionalizirati na način da bude i tržišno dostupan, da ne bude samo prisutan u smočnicama svake vrijednije domaćice. „Šinjorina Smokva“ je ukusan, nutricionistički kvalitetan i niskokaloričan proizvod koji se može jesti i žlicom, a da poslije nemaš grižnju savjesti zbog toga (na što smo posebice mi žene osjetljive!). Naime, svježa smokva ima nižu razinu voćnog šećera (oko 30%), za razliku od suhe koja je energetska bomba s oko 80% šećera i na tržištu su uglavnom dostupni džemovi od suhih smokava. Ako gledamo taj tradicionalni aspekt, žene su nekada ili kuhale ili sušile svježu smokvu. Od suhe su radile smokvenjake, kruh (op.a. Viški hib npr.) i slično. Smokva se nije sušila da bi se potom kuhala u džemove, to je izum velikih proizvođača koji su cijenom prihvatljiviji potrošačima u odnosu na nas. Budući da smo mi mala obiteljska proizvodnja teško možemo parirati velikima, bilo količinom ili cijenom, pa smo svjesno okrenuti „suženom“ tržištu, niši okrenutoj kupcima veće platežne moći, turistima ili jednostavno onima koji paze na kvalitetu svoje prehrane.
Kako tržište reagira na vašu ponudu?
Žalosno je da nas uopće nema na policama hrvatskih trgovina s predznakom bio i eko, s iznimkom trgovine „Bio svijet“ u Zadru. Naime, zbog više ulazne cijene proizvoda, bio trgovine ni ne želepokušati testirati Šinjorinu i pružiti joj šansu, već radije prodaju jeftinije, strane, slične proizvode na kojima mogu ostvariti veći profit. Ne znam jesu li pritom svjesni da time potkopavaju domaću proizvodnju, a mi, kao proizvođači, ne želimo se cjenkati i „skinuti gaće“…naša VPC je od 2009. nepromijenjena i iznosi 21 kn. Naravno da za veće narudžbe dajemo dodatni popust, no, najbitnije je da uvijek uspijemo prodati svu količinu bez obzira što je to ponekad maraton s preprekama. Šinjorina Smokva u 100 grama proizvoda ima 140 g smokava i bez dodanog je šećera, spada u pekmeze što znači da se voće, u ovom slučaju smokva, kuha do ugušćivanja. Ne dodaju se umjetne arome, boje, konzervansi, pektini, rižine sladi i slično.
Ove godine na tržište izlaze još dvije Šinjorine: Maruška, od dalmatinske višnje maraške i Dunja. Imamo mladi ekološki nasad od 220 dunja , a marašku ćemo morati otkupljivati. Količine će biti extra limited, pa ćemo ih plasirati samo na probrana mjesta.
Već treću godinu smo prisutni u Švedskoj, a načeli smo London, Poljsku, Nizozemsku, predstoji nam i Slovenija. U Hrvatskoj se nalazimo u nekoliko restorana, kušaonica, delikatesnim trgovinama i u zračnoj luci Zadar. Nadamo se suradnji s jednim od hotela u našoj županiji….
Šta Vas je opredijelilo da se uključite u projekat Zelena ideja?
Mogućnost dobivanja stručne potpore bez ikakve naknade, a s obzirom da nam je web stranica bila passe, naša potreba se odlično poklopila s inicijativom pokretača Zelene ideje.
Vaš je partner agencija Proximity. Šta su radili za Šrinjorinu?
Agencija Proximity je napravila redizajn naše web stranice. Dosadašnja stranica je bila lijepa ali ne i funkcionalna, više je izgledala kao razglednica na webu gdje nisam mogla unositi izmjene ili dopune sadržaja, fotografije, a kako je od njezinoga postavljanja prošlo barem 6 ,7 godina trebalo nam je osvježenje, tako da nam je ta promjena bila više nego potrebna.
Nova je personalizirana, jednostavna, lijepa i funkcionalna.
Stručni team agencije priprema i idejno rješenje za pakiranje sve tri Šinjorine zajedno, te rješenje dizajna branda Šinjorina kroz jedan odjevni artikal.
Da li su tražili da im donesete koju teglu džema od smokava, jer ako kreativci ne probaju proizvod za koji rade, nemaju inspiraciju.
Nisam znala da inspiracija dolazi iz želuca… haha, šalim se. Naravno da na naš prvi sastanak u Zagreb nisam došla praznih ruku, ne zato što mi je to netko rekao već iz razloga što je sasvim prirodno upoznati team s čime imaju posla. Šinjorine su degustirane, a poslije smo ih slali i zbog photosessiona za potrebe weba.
Da li ste zadovoljni agencijskim ‘proizvodom’ kojeg ste dobili?
Svakako, ne samo s rezultatom već i profesionalnim pristupom koji nije otuđen od emocije, a kad se ujedine iskustvo, ideja i srce – rezultat ne može podbaciti.
Kakvo je Vaše iskustvo iz saradnje sa Proximityjem?
Preporučila bih ih svakom, a to dovoljno govori.
Da bismo čuli i drugu stranu, pitali smo Anu Lozicu, copywritericu u agenciji Proximity, kako su oni doživjeli suradnju sa Sandom i Alanom?
“Proximity Zagreb odlučio se za suradnju s OPG-om Sandre Babac iz nekoliko razloga. Prvi je to što smo već otprije bili upoznati sa sjajnim Sandrinim proizvodima, ali i njenim uspješnim inicijativama poput Festivala smokava. Drugi je činjenica da je Šinjorini Smokvi zaista prijeko potreban “makeover” u virtualnom svijetu, a digitalno upravljanje brendovima područje je naše ekspertize.”
Budući da je riječ o proizvodima koji već imaju uspješno oblikovan, nagrađivani vizualni identitet za kojeg je zaslužan Studio Cuculić, Proximity je šinjorinin brend nadogradio izradom nove, responzivne web stranice, strateškim planom optimizacije komunikacije na društvenim mrežama te idejnim rješenjima za liniju suvenira.
Posao je uvelike olakšala lijepa priča koja stoji iza Šinjorine Smokve te trud i energija koju u svoje potpuno prirodne, ekološke proizvode ulažu članovi obitelji Babac-Damjanić.
Tim, s prstima u pekmezu, čine dizajner i art director Ivan Lugomer, copywriterica i kreativna supervizorica Ana Lozica, front-end developer Tomislav Lesković, social media managerica Nataša Blagojević, account direktorica Sanja Veček i četveronožni asistent Bin.