Izvor: Netokracija
Miljenko Graovac nedavno je preuzeo poziciju direktora zaduženog za razvoj digitalnih proizvoda u Hrvatskom Telekomu. U HT je pristigao nakon što je u Raiffeisen banci radio slične poslove. Tim povodom porazgovarali smo s njim što je bilo ključno za odluku o promjeni radnog mjesta.
“Novi izazovi, ali i nova prilika. U banci sam proveo pet godina i napravio dosta toga, ali nažalost manje od onoga što sam htio. U RBA se u zadnjih nekoliko godina dogodilo dosta promjena. Većinom pozitivnih, ali regulativa u financijskoj industriji je takva da utječe na tempo razvojnih planova. Kad mi se ponudila pozicija u Hrvatskom Telekomu vidio sam priliku da nastavim raditi slične stvari, dalje rasti, razvijati se i inovirati. Moram priznati da mi je bilo i malo žao jer smo u RBA u zadnje vrijeme stvarno radili dobre stvari. Posebno bih istaknuo aplikaciju mojaRBA koja je nedavno lansirana na tržište. Već sada se pokazala kao jedna od najboljih bankarskih aplikacija na tržištu, posebno u domeni korisničkog iskustva što je pokazalo i jedno neovisno istraživanje.”
Ključna je bila – vizija
Ako se razvoj nastavi istim tempo vrlo skoro bi to mogla biti najbolja bankarska aplikacija, ne samo u Hrvatskoj nego i šire, ističe Miljenko. Ipak, jako mu se svidjela vizija onoga što HT želi postići i smjer kojim idu i želio je biti dijelom te priče.
“Drago mi je da ću iskustvo stečeno na projektima u RBA moći dobrim dijelom primijeniti i u HT-u. Zbog toga sam zahvalan i RBA i HT-u na prilikama i povjerenju koje su pružili.”
Prije Raiffeisen banke Graovac je proveo 15 godina u VIPnetu, sadašnjem A1 Hrvatska. Hoće li stečeno iskustvo biti od koristi ili u redovima nekadašnjeg konkurenta kreće iznova?
Miljenko Graovac: U Vipnetu sam se većinu vremena bavio razvojem proizvoda. Ovdje je situacija vrlo slična, samo je riječ o drugačijim proizvodima, tj. kanalima komunikacije s korisnicima. Zapravo je ovo na neki način zbroj onoga što sam radio dosad u karijeri, ali sada na strani tržišnog lidera, uz neke dodatke poput digitalnog marketinga. Zato se i veselim svim novim stvarima koje ću naučiti, a vjerujem da ću malo i pridonijeti svježijom perspektivom.
Kako kreirati ono što korisnici žele kupiti?
Što vidiš kao najveće prilike u HT-u kad je razvoj digitalnih proizvoda u pitanju? Što će predstavljati najveći izazov?
Miljenko Graovac: Živimo i poslujemo u digitalnom svijetu koji će eksponencijalno rasti, a Hrvatski Telekom je najveći privatni investitor u digitalizaciju u Hrvatskoj. Ali, važnije od veličine jest vizija kompanije koja me privukla, a to digitalizacija i povezivanje privatnih osoba, tvrtki i društva s prilikama koje ona pruža.
Ako su nas posljednja dva mjeseca nečemu naučila to je da ne možemo biti ne-digitalni, da ne smijemo biti nepovezani. Pritom je korisničko iskustvo domena u kojoj uvijek postoji prostor za napredak. Prvenstveno u kanalima komunikacije.
Kad kažem komunikacije ne mislim samo na marketing i na podršku, već dobrim dijelom i na prodaju, ali ne prodaju u striktnom smislu te riječi, već u kontekstu kreiranja onoga što korisnici žele kupiti i što im olakšava svakodnevni život. Korisnici sve više gledaju načine kako zamijeniti, primjerice, odlaske u dućane s par klikova online. Danas sa smartphoneom u rukama kupujemo namirnice, plaćamo račune, gledamo filmove i serije, streamamo glazbu, kupujemo odjeću, predajemo službenu dokumentaciju, bukiramo smještaj, radimo od doma, djeca slušaju nastavu i polažu ispite od doma…
Potreba i potražnja za digitalnim svijetom je svakim danom sve veća, a naš zadatak je pronaći načine kako korisnicima isporučiti ono što trebaju, na način koji im je relevantan i na platformama koje su im bliske.
To je posebno došlo do izražaja tijekom krize oko pandemije bolesti COVID-19. Stoga mislim da će najveći izazov biti kreirati takvo korisničko iskustvo koje će kod korisnika stvoriti puno povjerenje – povjerenje da će dobiti najbolju moguću uslugu ili da će mu biti ponuđen onaj proizvod koji im najviše odgovara.
Hvatanje priključka s razvijeni(ji)m svijetom
Kako gledaš na domaće tržište digitalnih proizvoda, općenito i u segmentu fintecha? Što je dobro, što može biti bolje?
Miljenko Graovac: Čini mi se kako, kao i u dosta drugih stvari, malo kaskamo za naprednijim tržištima. Tu najviše mislim na tržišta zapadne Europe, ali dobrim dijelom i na neka tržišta u središnjoj i istočnoj Europi.
To što smo malo tržište je uglavnom mana jer smo često manje zanimljivi većim igračima, a lokalnim manjim tvrtkama ne pruža dovoljno mogućnosti za rast i razvoj. S druge strane, to nam također daje određeni prozor u budućnost jer možemo naučiti na iskustvima s tih razvijenijih tržišta. Ima jako lijepih primjera tvrtki koje su se uspjele probiti, ali čini mi se da je to primarno zahvaljujući uspjehu na stranim tržištima koja su im prije dala priliku i za plasman svojih proizvoda i za rast.
Vjerujem da bi se kroz partnerstvo većih korporacija poput HT-a s manjim inovativnim tvrtkama moglo stvoriti okruženje iz kojeg bi i jedni i drugi mogli prosperirati.
Što je ključno za što lakši razvoj i implementaciju digitalnih proizvoda i rješenja u velikim tvrtkama?
Miljenko Graovac: S jedne strane to je introspektiva i inovacija koja kreće iznutra, a s druge partnerstvo s manjim inovativnim tvrtkama. I tu ne mislim samo na startupe, postoji i jedan dio tvrtki koje možda ne spadaju u tu kategoriju, ali imaju zanimljiva rješenja.
Naravno, jako malo toga se može postići bez odgovarajuće podrške s vrha. Kad kažem podrška, ne mislim samo na organizaciju, ljude i financiranje, nego i na određeno strpljenje jer promjene se ne dešavaju preko noći.
Također, organizacija mora biti otvorena prema promjenama i spremna i na određena eksperimentiranja, a i na pokoji neuspjeh kao rezultat takvog eksperimenta.
Možda zvuči malo otrcano, ali iz neuspjeha stvarno učimo i mislim da bez njih (u nekoj zdravoj mjeri, naravno) nema ni razvoja.
