Oglašavanje, kakvo poznajemo 145 godina više ne postoji. Mijenja se iz dana u dan, na scenu stupaju dinamičke komunikacije. U ovom haosu malo se ko danas lako snalazi. Trebat će vremena da se sve malo raščisti, da se slegne prašina. Do tada ćemo o internet oglašavanju pitati one koji to najbolje znaju, one čija je to profesija. Mi smo odabrali Dubravka Grubišića, direktora Httpoola u Bosni i Hercegovini.
Šta pokazuju istraživanja o korištenju interneta u BiH?
Istraživanje, koje je nedavno proveo Mareco Index Bosnia, govori da preko 60 odsto stanovnika koristi internet. To je odlično. U Hrvatskoj je prošle godine taj procenat iznosio 66 odsto, danas je već 70-75 odsto penetracije.
Šta je internet marketing promijenio na tržištu oglašavanja u Bosni i Hercegovini?
Po budžetima, ne bi se moglo kazati da se radi o značajnijim promjenama. Na televiziju danas i dalje odlazi najveći dio budžeta. Na internet otpada, po mojoj procjeni, 1,5 do 2 odsto. S tog aspekta, internet marketing nije promijenio puno, ali sa stanovišta toga da su ga brendovi prepoznali i da internet koristi puno ljudi, učinjen je značajan pomak. Svi znaju da ga moraju koristiti u svojoj komunikaciji. Pojavom društvenih mreža, pojavom Facebooka, pojavom niza portala i mnogih drugih mogućnosti oglašavanja, mogućnostima dosega ljudi i njihovog ciljanja, donio je puno. Svi znaju da je to nešto što je neminovno, svi znaju da je to nešto što donosi rezultat, ali ne znaju kako da ga koriste i nisu još uvijek spremni da u internet ulažu značajnije budžete.
Zašto je to tako?
Mi još uvijek u Bosni i Hercegovini patimo od neadekvatnog sadržaja na internet portalima. Možda je to razlog zašto kompanije još uvijek ne ulažu više novca u internet oglašavanje.
Šta se danas najviše koristi u oglašavanju na internetu?
Još uvijek display advertising (baneri) odnosi najveći dio budžeta na internetu. Što se tiče samih agencija i velikih oglašivača oni i dalje to prepoznaju kao najbolji metod komunikacije. Međutim, vidimo da su se pojavile i agencije koje se specijaliziraju za komunikaciju na društvenim mrežama. Čak imamo i agencije iz Hrvatske koje dolaze na ovo tržište da prodaju svoje usluge, prezentacije i vođenje komunikacije na društvenim mrežama. Osim tog standardnog display advertisinga imamo dosta oglašavanja na društvenim mrežama, na Google mreži, odnosno mrežno oglašavanje. Još uvijek zaostajemo u obimu korištenja oglašavanja na internetu, ali, koliko god je to zaostajanje loše, imalo je i svojih dobrih strana. Jednostavno smo preskakali cijele korake i tako nismo pravili greške koje su činili drugi. Sigurno je jedno, a to je da koristimo sve alate koji se danas koriste u cijelom svijetu, koristimo sve tehnologije koje poznaje svijet, tu nimalo ne zaostajemo. Zaostajemo samo u veličini budžeta i u kvalitetu sadržaja.
U svijetu se sada javljaju trendovi naplate sadržaja tako da izdavači počinju na internetu zarađivati i prodajom sadržaja, a ne samo reklamnog prostora. I mi pokušavamo uvesti neke tehnologije naplate sadržaja, ali kad se to svede na realne brojeve i kada vidimo koliko sadržaja mediji mogu naplatiti, koji je ekskluzivan i vrijedan, dođemo do zaključka da takvog sadržaja na bosanskohercegovačkim portalima nema. Svi novinski portali većinu sadržaja preuzimaju od agencija. Jedino su tu u prednosti portali novinskih kuća jer imaju svoje redakcije pa sadržaje prenose na svoje internet portale, ali, s druge strane, to su sadržaji koje ćete naći i u njihovim novinama. Onda se postavlja pitanje zašto ih plaćati na internetu ako ih već platite kada kupite novinu. Gotovo niko ne proizvodi kvalitetan sadržaj samo za internet.