Izvor: HINA
Istraživanje agencije za istraživanje tržišta GfK provedenom u prosincu prošle godine o povjerenju u neke institucije, pokazalo je kako 53 posto ispitanika nema povjerenje u medije, dok je povjerenje u medije iskazalo samo 21 posto ispitanika, što je vrlo malo i govori da mediji stoje jako loše, rečeno je danas na tribini Hrvatskog novinarskog društva (HND) na temu »Zašto se novinarima (ne)vjeruje?«.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 1000 ispitanika starijih od 15 godina na području cijele Hrvatske, a rezultat istraživanja jednak je rezultatu istraživanja provedenom 2011., kada su mediji na skali od jedan do sedam ocjenjeni s ocjenom 3,3.
Najmanje povjerenja u medije imaju Zagrepčani – s ocjenom od 3,1, dok najviše povjerenja u medije imaju stanovnici Like – 3,9 i Istre – 3,7.
Povjerenje u medije najniže je bilo u lipnju 2012., kada je povjerenje u medije iskazalo 18 posto ispitanika.
Kada se pogledaju rezultati istraživanja, može se vidjeti da građani više vjeruju medijima nego političkim strankama, parlamentu, sudstvu i drugima, ali i da je povjerenje u institucije na ‘niskim granama’, rekao je predsjednik Vijeća GONG-a, politolog Berto Šalaj .
»Zašto bi mediji bili kvalitetniji od društva u kojem djeluju«, upitao je.
»Javnost vjeruje nekim medijima, a nekima ne«, istaknula je Andrea Milat, novinarka Novosti i suosnivačica prve medijske zadruge u Hrvatskoj koja je ponovo pokrenula izdavanje hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea.
Ocjenivši kako je ideologija oglašavanja i tržišta utjecala na smanjenje povjerenja u medije, Milat je napomenula da kod takvih korporacijskih medija upravo ta ideologija ograničava slobodu novinara i novinarstva. Smatra da veću slobodu imaju mediji koji ne ovise o oglašavanju i čiji vlasnici ne izvlače korist.
»Novinarstvo, uz tehnološku revoluciju treba i redefinirati svoju ulogu«, rekao je novinar i kolumnist Večernjeg lista i ugašenog tjednika Forum, Marinko Jurasić .
Smatra kako je internet novinarstvo narušilo vjerodostojnost medija te je kao veliki problem u svim medijima istaknuo ‘svaštarenje’, »čija je prva žrtva vjerodostojnost«. Ocjenjuje kako je problem i medijska nepismenost te da bi trebalo ljude educirati da budu sposobni iščitavati novine. Jurasić također drži kako javni i privatni i neprofitni mediji mogu biti neovisni, da vlasništvo nije važno, ali da je najbitnije poštivanje civilizacijskih i profesionalnih normi te pluralizam medija.
»Mislim da postoji niz procesa koji su doveli do narušavanja povjerenja u medije, a kolaterlalne žrtve tih procesa bili su kvalitetni novinari«, zaključila je zamjenica glavne urednice T-portala za politiku i gospodarstvo Đurđica Klancir .
