Vanredna situacija u kojoj smo se ovih dana našli za sve nas znači da smo u novim, nepoznatim i nepredvidivim okolnostima, što se odražava i na naše zdravlje.
Pristop želi svojim uposlenicima ponuditi psihološku potporu te ih podstaknuti da razmišljaju na način koji im pomaže sačuvati smirenost.
O tome danas piše psihologinja dr. Katja Grgić, vođa kadrovske službe u Pristopu.
Kako sačuvati „mirnu“ krv u vrijeme kada je svijet preplavio stres?
Mnogo je stvari na koje ne možemo uticati, ali jedno je sigurno – možemo uticati na tok svojih misli. Disciplina misli, i svjesna fokusiranost na to kome i čemu ćemo namijeniti svoju pozorsnost i energiju, neka nam bude vodilja. Doživljavanje trenutnog položaja za svakog od nas može biti drugačije i ne treba se ni truditi da se riješimo neprijatnih misli i osjećaja. Potrudimo se samo da potražimo sve što nas može psihički podržati.
Za lakše prilagođavanje
U trenutcima nesigurnosti vrlo je važno da sačuvamo stabilnost i rutinu. Održavajte stalnu frekvenciju dnevnih aktivnosti, obroka i spavanja i ne zaboravite na vježbe. Odvojite vrijeme za virtuelno druženje s prijateljima. Smijte se jer humorom možemo prebroditi trenutke opterećenosti. Pogledajte komedije, pročitajte nešto smiješno. Radite ono za šta vam inače uvijek nedostaje vremena.
Pozitivno razmišljanje
Odličan način s kojim sebi pomažemo da sačuvamo “mirnu” krv. Kada se naučimo pozitivnom razmišljanju ono će nam sigurno koristiti i kada se život vrati na uobičajen kolosjek. Možemo ga se latiti na više načina:
- Fokusiranje na pozitivno – Pažnju uvijek usmjerimo na ono što je dobro. Ako to želimo uraditi u trenutnoj situaciji, onda bismo mogli kazati da više vremena provodimo sa svojom porodicom; dobili smo mogućnost da smo društveno korisni; kod kuće možemo uraditi mnoge stvari koje dugo nisu mogle doći na red; konačno možemo pročitati knjige koje su dugo čekale… nastavi po svojoj želji.
- Prepoznavanje osjećaja – Svakog dana odvojimo vrijeme za prepoznavanje, prihvatanje, izražavanje i proučavanje emocija! Budimo svjesni svog stanja, svojih misli, emocija, tjelesnih osjećaja i namjera te vanjskog događanja bez da pokušate izbjeći to što doživljavate, zadržati ga ili ga na neki drugi način mijenjati.
- Postavljanje granica – Kad smo pod stresom, često razmišljamo usko, prepuštamo se stvarima koje nisu najbolje za nas. Možda previše vremena provodimo na društvenim mrežama, čačkamo po telefonu i tražimo informacije o koronavirusu. Okupirajmo svoj mozak drugim stvarima. Granice možemo postaviti na način da odredimo koliko ćemo puta dnevno pogledati na mreže na telefonu i koliko ćemo im vremena dnevno posvetiti.
- Vježba budnosti –Kada osjetimo tjeskobu možemo sebi pomoći vježbom budnosti koja nam omogućava da izađemo iz misli u kojima uvijek i iznova nastaju loši scenariji. Panika ne koristi.
Vježbu možemo u svoje misli dozvati pomoću riječi STOP. Svako slovo predstavlja jedan korak.
Stop – zaustavi se na trenutak. Uzmi par trenutaka za disanje, opažaj svoje disanje. Opažaj svoje misli, emocije, vanjske nadražaje kao što su zvuci, boje, mirisi. Samo budi u tom trenutku i opažaj šta se događa. Pođi naprijed svjestan da si ga upravo dosegnuo.