Krajem 2021. godine je WIN International, vodeće svjetsko udruženje za istraživanje tržišta i javnog mnenja, u saradnji s Institutom Mediana, istraživalo stajališta i uvjerenja više od 33 hiljade ljudi iz 39 država svijeta. Istražianje analizira stajališta i mišljenja povezana s ulogom tehnologije u našim životima i sigurosti naših ličnih podataka.
Tehnologija u našim životima postaje sve važnija. Na globalnom nivou se 76% ispitanika slaže da je tehnologija u njihovim životima važna ili vrlo važna. Taj udio je nešđo manji u Evropi (72%) i u Sloveniji (69%), viši je u Hrvatskoj (82%) i izrazito viši u Srbiji (95%)
Graf 1. Koliko je tehnologija važna u vašem životu?
Opasnosti koje prijete korisnicima interneta nije malo. Rezultati istraživanja pokazuju veoma visoke udjele onih koji su na internetu već doživjeli više ili manja agresivne zloupotrebe. Na globalnom nivou je neželjenu elektronsku poštu, od poduzeća s kojim prethodno nisu imali kontakta, već dobilo 41 % ispitanika. 31 % ih je potvrdilo da su doživjeli pokušaj phishinga (dobili su pljačkašku elektronsku poštu sa zahtjevima za osobnim informacijama kao, na primjer, podatke o bankovnom računu), 12 % ih je bilo žrtva otkrivanja osobnih podataka, 11 % je doživjelo provalu u elektronsku poštu ili zloupotrebu bankovnog računa, odnosno kreditne kartice.
Graf 2. Da li ste već doživjeli nešto od slijedećega… Više mogućih odgoora.
Udio manje agresivnih oblika je znatno viši u Evropi, pa i u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Neželjenu elektronsku poštu je u Sloveniji već dobilo više od dvije trećine ispitanika (67 %), pokušaj phishinga je doživjelo jih 40 %, što je nešto ispod evropskog prosjeka. Onih koji nisu doživjeli ništa od navedenoga je u Sloveniji manje od četrtine (24 %), u Srbiji trećina, a u Hrvatskoj 29 %.
Najagresivnije oblike zloupotreba (otkriće osobnih podataka, upad u račun pošte, zloupotreba bankovnog račua ili kartice) je na globalnom nivou već doživjelo 34 % ispitanika (porast za 5 odsto od 2019.). Taj dio je za više od dva puta veći u SAD (71 %), izuzetno visok je i u Hong Kongu (64 %) i Meksiku (63 %). U Evropi je vodeća po agresivnim oblicima zloupotreba Francuska (58 %), slijedi Velika Britanija (47 %).
Uz porast kupovine preko interneta i društvenih mreža raste i mogućnost da svoje osobne podatke sve više dijelimo preko interneta. Među ispitanicima je na globalnom nivou njih 48% kazalo da ih brine kada svoje osobne popdatke dijele na intenetu. Taj dio je od 2020.- godine
Udio zabrinutih, u poređenju s globalnim prosjekom, najniži je u Evropi (44 %), pa i u Hrvatskoj i Srbiji. Slovenija, u poređenju s evropskim posjekom, u pogledu udjela zabrinutih ima niže procente, jer je zabrinutost izrazilo »samo« 39 % ispitanika.
U pogledu dijeljenja digitalnih informacija najviše su zabrinuti u Brazilu (72 %), Kini (71 %) te u Turskoj (61 %), a najmanje u Njemačkoj (29 %).
Graf 3. Brine me kada svoje osobne podatke dijelim na internetu. % onih koji se slažu s izjavom.
S druge strane je svijest o tome šta se događa s osobnim podatcima koje dijelimo s onima koji ih prikupljaju. Na globalnom nivou samo trećina ispitanika kaže da su svjesnio šta se događa s podatcima. Taj udio je nešto veći za Sloveniju i Hrvatsku (36 %)i, a što je vrlo zanimljivo, mnogo niži u Evropi (25 %). Možda to možemo pripisati sigurnosti koju donosi strogo uvođenje GDPR-a, iako rezultat u pogledu doživljenih zloupotreba govori da ni iz daleka ne djeluje tako restriktivno kako to od ove mjere očekuju stanovnici EU. Svijest o tome je najviša u Kini (71 %), a najniža u Japanu (16 %), Finskoj (9 %) te u Južnoj Koreji (9 %).
Graf 4. Svjestan sam šta se događa s mojim osobnim podatcima kada ih dijelim s onima kojise bave njihovim prikuplčjanjem. % onih koji se slažu s izjavom.
Umjesto zaključka
Uticaj tehnologije na naše živote raste iz godine u godinu, mijenjaju se naše navike i percepcija posljedica koje mogu slijediti nakon nepromišljenog ponašanja na internetu. Iako je sve više ljudi sigurno u to s kim na internetu dijele osobne informacije, nivo zabrinutosti u tom pogledu ne raste srazmjerno i pored toga što, više ili manje, agresivne oblike zolupotrebe podataka doživljava srazmjerno veliki dio svjetske populacije.
Povrh toga još uvijek postoji prilično veliki broj ljudi koji se s posljedicama svog ponašanja na internetu ne bave. U vrijeme kada na globalnom nivou tri od četiri ispitanika kažu da tehnologija ima značajnu ulogu u njihovim životima, mora se i to promijeniti.
Više podataka vam je na raspolaganju ovdje: https://www.mediana.si/tehnologija-nasa-vsakdanja/
Metodologija:
Istraživanje je između 15. oktobra i 18. decembra 2021. provedeno u 39 država svijeta.
U istraživanju je učestovalo 33.236 ispitanika. Statistička greška iznosi između 4,4 i 2,5 na intervalu povjerenja 95 %. Svjetski prosjek je izračunat na osnovu populacije punoljetnih osoba u državama, u kojima je provedeno istraživanje.
U Sloveniji je istraživanje preko internet panela realizirao Institut Mediana na reprezentativnom uzorku 515 punoljetnih državljana.
