WIN International, vodeće svjetsko udruženje u istraživanju tržišta i javnog mnenja je u saradnji sa Medianom krajem 2020. godine istražio stavove i uvjerenja 26,433 ljudi iz 34 zemlje svijeta o zdravlju i životnim stilovima. Istraživanje analizira stavove i mišljenja vezana za digitalnu razmjenu ličnih podataka.
Dijeljenje ličnih podataka
Uzimajući sve u obzir, 45% svjetske populacije zabrinuto je zbog digitalnog dijeljenja njihovih ličnih podataka, što je procenat koji se smanjio za samo dva procenta u poređenju sa prošlom godinom. Među ženama se taj procenat smanjio sa 49% na 47%, a među muškarcima sa 46% na 43%.
Više od polovine stanovnika na američkom kontinentu (54%) osjeća se zabrinuto zbog dijeljenja svojih podataka. Udio zabrinutih ljudi u drugim dijelovima svijeta je takođe značajan: u azijsko pacifičkom regionu, 45% je zabrinuto za digitalno dijeljenje ličnih podataka, a u Evropi 43%. Zanimljivo je da je region Afrike doživio veoma značajan pad od 22 poena, u odnosu na prošlu godinu (sa 50% na 28%).
Dvije zemlje sa najvećim nivoom zabrinutosti su u Latinskoj Americi: stanovnici Brazila (72%) i Čilea (61%) najviše su zabrinuti, dok su Pakistan (30%), Nigerija i Palestina (obe sa 28%) zemlje sa najnižim nivoom zabrinutosti.
Graf 1: Molimo Vas da označite da li se slažete ili se ne slažete sa slijedećom tvrdnjom: Brinem zbog dijeljenja mojih ličnih podataka. Poređenje Slovenije, Hrvatske i Srbije. *Svi podaci su izraženi u procentima; – U potpunosti se slažem
U našem regionu vidimo da su stanovnici Hrvatske više zabrinuti (43%) od građana Srbije (40%) i posebno od građana Slovenije (36%), koji su najmanje zabrinuti za digitalno dijeljenje ličnih podataka.
Neophodnost razmjene ličnih podataka
Na globalnom nivou, percepcija koliko je danas neophodno dijeliti lične podatke je dosljedna u odnosu na prošlu godinu (22%), dok 30% ispitanika ne smatra potrebnim, što je za 3% procenta više u odnosu na 2019. godinu.
Kada se pažljivo gledaju različite kategorije radnog statusa, 20% mlađih ispitanika, učenika ili studenata, smatra da je razmjena ličnih podataka neophodna, što je pad od 6 procenata u odnosu na 2019. Afrički kontinent doživeo je pad od 8% u odnosu na 2019. godinu (sa 32% na 24%), dok Evropljani smatraju da je potrebno dijeliti lične podatke malo više u poređenju sa prethodnim istraživanjem (sa 17% na 19%).
Južna Koreja (10%), Peru (9%) i Francuska (8%) su zemlje u kojima se ljudi najmanje slažu sa važnošću razmjene ličnih podataka.
Graf 2: Molimo Vas da označite da li se slažete ili se ne slažete sa slijedećom tvrdnjom: Dijeljenje ličnih podataka danas je neophodno. Poređenje Slovenije, Hrvatske i Srbije. *Svi podaci su izraženi u procentima; – U potpunosti se slažem
Stanovnici Hrvatske najviše se slažu da je neopohdno dijeljenje ličnih podataka (24%), dok samo 15% građana Slovenije smatra da je ovo neophodno.
Slaganje sa praksom privatnosti pružaoca usluga koji traže lične podatke
Gotovo trećina anketirane populacije ne slaže se sa praksama privatnosti većine sakupljača podataka, stariji od 55 godina su oni koji najviše izražavaju svoje neslaganje sa ovom praksom.
Kada se gledaju razlike među zemljama, ističu se podaci u Argentini: skoro polovina Argentinaca (48%) ne slaže se sa praksama privatnosti većine pružoca usluga koji traže lične podatke.
Graf 3: Molimo Vas da označite da li se slažete ili se ne slažete sa slijedećom tvrdnjom: Slažem se sa praksama privatnosti većine sakupljača podataka (npr. pružaocima usluga, oglašivača, trgovaca, osiguranja, opština itd.) koji traže moje lične podatke. Poređenje Slovenije, Hrvatske i Srbije. *Svi podaci su izraženi u procentima;
Na našim prostorima, građani Srbije pokazuju najviše neslaganja sa ovom praksom, njih je 37%, slijede ih građani Slovenije sa 34%, dok se skoro trećina stanovnika Hrvatske ne slaže sa ovom tvrdnjom.
Šta se dešava sa ličnim podacima nakon što se podijele sa sakupljačima podataka?
Iako se čini da ljudi imaju čvrsta mišljenja o tome da li je neophodno dijeliti lične podatke na mreži, drugačije je razumjeti šta se dešava nakon što se podaci ostave. Na pitanje o tome, 27% populacije smatra da zna šta se dešava sa njihovim podacima, ali ipak 27% ne zna kako će se oni koristiti ili gdje. Ljudi koji su manje svjesni kako oni koji pružaju usluge koriste njihove podatke za 3% su viši nego prošle godine.
Konkretno, 30% ljudi u azijsko-pacifičkom regionu je reklo da zna šta se dešava sa njihovim ličnim podacima nakon što ih podijele, što je za 3% više u odnosu na 2019. Sa druge strane, rezultati u Africi pokazuju pad od 2 procenta (sa 29% na 27%).
Japan (12%), Finska (11%) i Južna Koreja (4%) pokazuju da su najmanje upoznati šta se dešava sa njihovim podacima nakon što ih podijele.
Graf 4: Molimo Vas da označite da li se slažete ili se ne slažete sa slijedećom tvrdnjom: Znam šta se događa sa mojim ličnim podacima nakon što ih podijelim sa sakupljačem podataka (npr. pružaocima usluga, oglašivača, trgovaca, osiguranja, opština itd.). Poređenje Slovenije, Hrvatske i Srbije. *Svi podaci su izraženi u procentima – U potpunosti se slažem
Za razliku od drugih zemalja, stanovnici država u našem regionu su rekli da znaju šta se dešava sa njihovim ličnim podacima nakon što ih podijele sa pružaocima usluga. Više od trećine stanovnika Hrvatske (37%) i Slovenije (35%) zna kako i gde se koriste njihovi lični podaci, dok je u Srbiji njih 30%.
Umjesto zaključka
Značajan deo ispitivane populacije zabrinut je zbog privatnosti njihovih podataka, dok manje ljudi, u poređenju sa 2019. godinom, smatra da je potrebno da ih podijeli. Međutim, ono što se najviše ističe jeste da gotovo trećina svjetske populacije nije svjesna kako i gde se koriste njihovi lični podaci. Postaje jasno kako bi transparentnost mogla da igra važnu ulogu u poboljšanju svijesti ljudi, ali i povjerenja. Jednom kada kupci budu informisaniji, mogli bi postati sve lojalniji.
NAPOMENE
Metodologija: Istraživanje je provedeno u 34 zemlje koristeći CAWI / online metode anketiranja.
Veličina uzorka i način rada na terenu: Ukupno je intervjuisano 26.433 ljudi. Terenski rad je urađen između 21. oktobra i 15. decembra 2020. Statistička greška je između 4,4 i 2,5 na nivou pouzdanosti od 95%. Globalni prosjek izračunat je prema pokrivenoj odrasloj populaciji zemalja u kojima je rađeno istraživanje.
