Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Anita Kovačič Čelofiga, predsjednica Društva za odnose s javnostima Slovenije
Ono što je počelo kao lokalizirana situacija sa samo nekoliko infekcija u kineskom Wuhanu, sada je svjetska kriza s kojom su suočeni mnogi komunikatori. U Sloveniji smo utopijski vjerovali da možemo izbjeći da nas pandemija pogodi, ali ona je ipak pronašla svoj put do nas. Već je jasno da će ovo biti jedna od najvećih zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih kriza u istoriji zemlje.
U vrijeme pisanja ovog teksta, u Sloveniji je zabilježeno 96 slučajeva infekcije koronavirusom i proglašena je epidemija. Ovaj nagli porast broja zaraženih koji se desio u samo nekoliko dana, mjere uvedene na državnom nivou da se spriječi širenje zaraze te akcije koje poduzimaju strane zemlje, izazivaju paniku u javnosti i gomilaju posao komunikatorima.
Koronavirusom se bavi i javni i privatni sektor. Mnoge organizacije osnovale su radne grupe za reagovanje u vanrednim situacijama. Prema riječima Jasmine Roškar iz poduzeća Pošta Slovenije, „… trenutna situacija zahtijeva pravovremeni i koordinirani rad te blagovremeni odgovor na stanje koje se stalno mijenja. Sama priprema na krizu može predvidjeti različite strategije i taktike, ali one će trebati česte izmjene i dopune kao odgovor na situaciju. Naš rad slijedi komunikacijske planove za krizne situacije, s ključnim porukama prilagođenim komunikacijskim kanalima i ciljnoj javnosti.” „Počeli smo se pripremati za krizu na vrijeme, sastavljajući listu potencijalna pitanja, uspostavljajući usku saradnju sa kriznim timom, gotovo 24-satno praćenje i stalno prikupljanje informacije sa terena“, dodao je kolega iz trgovačke kompanije.
Mnoge kompanije imaju krizne planove. „Međutim, u situaciji poput ove, oni se ne mogu primjeniti lako niti bez prilagodbi. Neke su kompanije na rubu, još nisu u krizi i još uvijek odlučuju kako upravljati rizikom. One tragaju za poslovnim prilikama, istovremeno pripremajući krizne planove. U ove procese aktivno su uključeni komunikatori. Uvijek se moramo postaviti u položaj svih sudionika koji primaju različite poruke. U ovom slučaju, lijevak je vrlo uzak, s nevjerojatno finim sitom, koronavirusom“, kaže Tomaž Mihelin Ritlop iz kompanije SPEM komunikacije.
„Naš ključni zadatak je da informišemo zaposlene i kupce, tako što ćemo i sami biti što realnije informisani o aktivnostima kompanije. Važno je pažljivo razmotriti kako će se sadržaj priopćavati. Kako ne bismo izazvali negativan odgovor, trebamo komunicirati uravnoteženu mjeru marljivosti i odgovornosti, istovremeno podržavajući poslovne odluke“, kaže Karin Zagomilšek Cizelj iz kompanije Elektro Maribor.
“S obzirom na izvanrednu količinu informacija, potrebno je mnogo domišljatosti i iskustva da biste se istakli”, rekao je stručnjak za odnose s javnošću u javnom sektoru i dodao: “Oslanjam se na službene izjave vlade i pratim konferencije za novinare, jer one su najpouzdaniji izvor u ovom trenutku.”
Koronavirus već ima posljedice, posebno u organizacijama koje su nedovoljno pripremljene za razmjere ove krize, nemaju strateški pravac i nemaju jasno definisane odgovornosti za komunikacijske stručnjake ili su ih u potpunosti sklonile sa stola za kojim se donose odluke. Zaboravljaju pri tome da stručnjaci za komunikacije uspješno rade samo u neposrednoj blizini najvišeg menadžmenta kompanije jer im to omogućava da se uključe u strateško planiranje i odlučivanje budući da imaju pristup ključnim informacijama. Uzajamno povjerenje preduslov je za dobar i efikasan rad i jednih i drugih.