Istraživanje za 2022. godinu je, za razliku od prethodnih istraživanja o medijskoj potrošnji, pod lupu uzelo samo korištenje internet medija pri čemu su oni bili podijeljeni na medije otvorenog interneta (informativne web stranice, informativni mediji, internet trgovine, internet oglasnike, internet stranice poduzeća, foruma itd.) i medije koji su dio ograđenih vrtova (Facebook, YouTube, TikTok, Instagram i LinkedIn).
»Odnos korisnika prema društvenim mrežama raširenim po cijelom svijetu se počeo mijenjati. Neki strani izvori, među kojima su Insider Intelligence i Statista, izvještavaju o padu povjerenja i skraćivanju vremena kojeg Slovenci provode na tim platformama. U Sloveniji se još uvijek veći dio vremena provodi na društvenim medijima koji bilježe niži stepen povjerenja u svoje ograđene medijske sadržaje. To govori da se u Sloveniji nagovještavaju slični trendovi kao i u SAD,” smatra Matjaž Robinšak, direktor istraživanja i partner u kompaniji Valicon.
»U iPROMu neprestano pratimo događanja na globalnom medijskom tržištu kako bismo mogli predvidjeti trendove koji će imati odlučujući uticaj na medijsko tržište i navike korisnika i kod nas. Za ovogodišnje istraživanje smo željeli pod lupu staviti medijske navike pri upotrebi internet medija u Sloveniji te slovenskim poduzećima ponuditi značajane uvide u trendove na slovenskom tržištu kako bi ona mogla kvalitetnije planirati svoje tržišno komunikacijske strategije u budućnosti,” rezultate istraživanja komentira Andrej Ivanec, direktor medijskog planiranja u iPROMu.
Više vremena provodimo u ograđenim vrtovima, ali više vjerujemo otvorenom internetu
Poređenje vremena kojeg Slovenci provode u oba ekosistema govori u prilog ograđenim vrtovima, u kojima prosječno provedemo 57 odsto vremena na internetu. Na otvorenom internetu je taj procenat nešto manji i iznosi 43 odsto. Među medijima ograđenih vrtova preovladava Facebook sa 29 odsto, a među medijima otvorenog interneta informativne stranice s 25 odsto.
Pri poređenju pokazatelja povjerenja u medijske sadržaje odnos je obratan jer indeks povjerenja govori da Slovenci više vjeruju medijskim sadržajima otvorenog interneta (indeks povjerenja 60), nego sadržajima medija ograđenih vrtova (indeks povjerenja 44).
Analiza indeksa povjerenja (odgovor »vrlo vjeruje« ili »vjeruje«) u različite medije je pokazala, da Slovenci najviše vjeruju sadržajnim internet medijima (71 %), internet trgovinama, odnosno trgovcima (69 %), internet oglasnicima (56 %) te internet stranicama poduzeća, odnosno robnih marki (50 %).
»Razloga za niže povjerenje u ograđene vrtove ima više; među ključnim su svakako lažne vijesti, vijesti odnosno afere povezane s korištenjem ličnih podataka i nespoštivanje privatnosti,” dodaje Robinšak.
Relevantnost oglasnih poruka viša je u otvorenom internetu
Analiza odnosa prema oglasnim porukama je pokazala, da je isto tako u prednosti otvoreni internet. Korisnici ocjenjuju oglasne poruke na otvorenom internetu relevantnijim, dok je relevantnost u ograđenim vrtovima niža (indeks relevantnosti za otvoreni internet je 44, za ograđene vrtove 38).
»Otvoreni internet dnevno nudi poduzećima pristup raznolikim medijskim sadržajima pri čemu oglašivačima omogućava podacima podržanu distribuciju oglasnih poruka. To znači da se medijska sredstva na otvorenom internetu mogu usmjeravati u medije gdje korisnici bolje reagiraju na oglasne poruke jer su za njih relevantnije,” komentariše Ivanec.
Najveći broj korisnika pretražuje informativne medije, na internetu Slovenci u prosjeku provedu nešto manje od pet sati dnevno
Analiza dosega internet medija je pokazala da na otvorenom internetu ispitanici najčešće pretražuju po informativnim stranama (80 %), sadržajnim internet medijima (63 %) i internet trgovinama (62 %). Najčešće korišteni mediji u ograđenim vrtovima su Facebook (koristi ga 72 % ispitanih) i YouTube (66 %).
Slovenci na internetu provedu u prosjeku 4,6 sati dnevno. 43 odsto tog vremena potroše u pretraživanju po otvorenom internetu, a 57 odsto u ograđenim vrtovima. Po otvorenom internetu najveći dio ispitanika pretražuje oko četvrt sata dnevno (41 %), u ograđenim vrtovima oko 37 odsto ispitanika pretražuje više od sat vremena dnevno (udio onih koji tu provedu do 15 minuta dnevno je samo 12%).
Generacija baby boom i X su prisutnije na otvorenom internetu, a generacija Z u ograđenim vrtovima
Stariji i aktivni korisnici interneta su prisutniji na otvorenom internetu – generacije X (stari od 42 do 61 godinu) i baby boom (stari 62 godine i više), najviše i najčešće prebiru sadržaj na internet medijima koji sadrže vijesti.
Milenijci, generacija Y, stari između 26 i 41 godinu, koji važe za digitalne domorodce, su u najvećem broju najprisutniji na društvenim mrežama kao što su Facebook (80 %) i YouTube (78 %) te na informativnim internet stranicama (75 %) i internet trgovinama (73 %).
Najmlađi, dakle pripadnici generacije Z (stari između 15 i 25 let), u najvećem broju su prisutni na društvenim medijima YouTube (89 %), TikTok (86 %) i Facebook (81 %).
“Pri generacijskom pregledu dosega internet medija i utrošenog vremena moramo razumjeti da ja generacija Z prva koja odrasta uz pametne telefone i, takođe u kontekstu društvenih mreža, intenzivnije koristi Tik Tok i YotuTube. Pri tom je važno znati da ta populacija još nije ušla u odgovoran svijet odraslih te im vrijeme preživljeno na društvenim mrežama predstavlja zabavu, odnosno provođenje slobodnog vremena. Pa i svijest o problematici privatnosti i opasnosti društvenih mreža je kod njih još uvijek naivna,” ističe Robinšak.
Metodologija istraživanja
iPROM i Valicon su istraživanje o medijskoj potrošnji u Sloveniji za 2022. godinu, čiji je cilj da ponudi precizniji uvid u vrijeme kojeg trošimo za praćenje različitih medija te da provjeri povjerenje u različite izvore informacija, realizirali u avgustu 2022. U istraživanju je učestvovalo 1708 korisnika interneta starosti od 15 do 75 godina i bilo je provedeno po metodologiji CAWI, anketirani su bili regrutirani korištenjem tehnološke platforme Iprom Programatic Platform za oglašavanje u digitalnim medijima i preko Valiconovog internet panela Jazvem (Jaznam).
