Izvor: BizLife.rs
Krešimir Macan je hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije. Danas uspješno vodi sopstvenu konsultantsku agenciju Manjgura. Od 1998. bio je prvi direktor korporativnih komunikacija i portparol Hrvatske radio televizije. Sredinom 2003. imenovan je za savetnika PredsednikaVlade RH za komunikacije. Radio je na brojnim promotivnim i PR kampanjama HRT-a i Vlade kao autor i član tima. Od 2004. do 2008. izvršni je direktor Madison Consultinga, hrvatske agencije za odnose s javnošću.
U Školi digitalne komunikacije koju organizauje beogradska agencija Represent Communications, a koja počinje 8. aprila, Krešimir Macan će i ove godine održati predavanje na temu kriznog komuniciranja. Za BizLife portal govori o trenutnim dešavanjima na polju online komunikacija, kao i kriznoj komunikaciji Vlade Srbije u aferi ‘Aflatoksin’.
Internet, a naročito društvene mreže postavili su nove izazove pred odnose s javnošu. Koji trendovi će u narednom periodu imati značajan uticaj?
Prije svega tu je potpuna promjena i fragmentacija medijske slike kakvu smo dosad poznavali. Televizija je i dalje dominantan izbor informisanja, ali se ne konzumira više isključivo putem velikih ekrana. Značajan porast korištenja mobilnih telefona omogućio je da se internet sa stonih računara preseli na dlanove i bude stalno s nama. To je dosad neviđena platforma na kojoj je moguće efikasno dvosmerno komuniciranje, razgovor, uključivanje i stvaranje novih sadržaja kroz sve te procese. To pred specijaliste u odnosima s javnošću stavlja puno izazova – prije svega savladavanje novih specifičnih znanja koja im uopšte nisu trebala prije par godina. To za sobom vuče potrebu za svakodnevnim učenjem i usavršavanjem. Ako želite biti top i uvek prvi u korak s tehnološkim rešenjima nema izbora – svaki dan se na tržištu pojavi neki novi klinac kome je sve to tako normalno.
Kakvo je stanje struke odnosa s javnošću na Balkanu, u odnosu na zemlje Evropske unije?
Razlika je jedino u nivou primjenljivosti viđenog, jer kod nas još nema niti prave on line trgovine niti pravog mobilnog tržišta. Postoje velike razlike od EU do Hrvatske, pa potom do Srbije. U Hrvatskoj je tržište mobilnih aplikacija pomalo zaživjelo, vaš pametni telefon uistinu postaje vaš mobilni novčanik i dućan. To uskoro očekujemo i u Srbiji – prve naznake već postoje. Što se tiče najunosnijih tržišta seksa, prave i lažne Viagre i ostalih prevara – tu nema razlike – navodno se u celoj regiji na tome mjesečno okrene 100-nak miliona eura – nažalost najmanje kod domaćih operatera. Bez obzira što ne možete sve odmah primijeniti morate znati da prepoznate trendove i za njih pripremite vašu kompaniju i proizvode. Jer se samo prilagođavanje ne događa preko noći.
Prošle godine, kao gostujući predavač Škole digitalnih komunikacja Represent Communistaions-a, održali ste predavanje na temu ’Krizno komuniciranje u digitalnom svijetu’. Po čemu će se razlikovati ovogodišnje?
Sve je više primjera koji potvrđuju razne aspekte novih oblika komuniciranja i u kriznim situacijama. I sve je više zanimljivih, originalnih rješenja koje ću podeliti s polaznicima ovogodišnje škole. Tehnologija se značajno promijenila u godini dana – brzina primjena je zapravo fascinantna i samo se povećava iz godine u godinu. SEO postaje bitan alat kriznih menadžera, proizvodnja vlastitog sadržaja širi se na video i audio itd. Puno novih stvari koje dosad nismo radili.
Prethodnih nedelja region je bio suočen sa problemom aflatoksina u mlijeku. U Srbiji značajan uticaj na pokretanje ovog problema odigrale su društvene mreže, prije svega komunikacija preko Twittera. Svaka kriza je ujedno i opasnost i prilika – da li je po vašoj ocjeni i nadležno ministarstvo trebalo da započne komunikaciju putem društvenih mreža? Da li su propustili da iskoriste priliku?
Kad je u pitanju sigurnost i zdravlje građana dužni ste da komunicirate svim raspoloživim kanalima. U Srbiji je specificnost situacije bila što je ozbiljan problem zdravstvene ispravnosti mlijeka bio ispolitiziran i iskorišten za političke obračune. Političari su na tren zaboravili da su tu da rade u najboljem interesu građana, tako da je zbog toga informisanje građana palo u drugi plan. U Hrvatskoj je oko ovog pitanja postignut profesionalni konsenzus i zato se situacija kod nas smirila relativno brzo i sada je pod kontrolom, s tendencijom da se problem u potpunosti eliminiše. Što bolje komunicirate prije okončavate stvarnu krizu – aflatoksin je dobar primjer za to. Prodaja mlijeka se u Hrvatskoj normalizovala u roku od jedne sedmice.
HUOJ je nedavno ocijenio da interni resursi u oblasti odnosa s javošću u ministarstvima Vlade Republike Hrvatske i kompanijama u državnom vlasništvu nisu dali komukacijske rezultate. Kakav je, po Vašem mišljenju, uticaj odluke Vlade RH o zabrani angažovanja spoljnih stručnjaka za odnose s javnošću na samu struku?
Kad su pred vama teške reforme i odricanja, zadnje čega ćete se odreći su stručnjaci za komunikacije. Mislim da vlada posljedice prosečne i ponegdje ispodprosečne komunikacije sada skupo plaća. Ali lako je sada govoriti – rekli smo ti – od toga niko neće imati koristi – treba zajednčki potražiti rješenja u ova krizna vremena. Znate kako narod kaže u Dalmaciji, dva magarca uvijek znaju više od jednoga.