“Prvi put kad počnete da se prema ideji ponašate kao prema tijestu za kolače koje ćete staviti u modle pa ga ispeći, prestanite se baviti ovim poslom…”
Razgovarao: Alen Ćorović
Brankica Janković, diplomirani je inženjer elektrotehnike sa “matematičkim mozgom i kreativnim srcem” iza sebe ima 20 godina iskustva na projektima iz oblasti tržišnog komuniciranja. Direktorica agencije Aquarius ističe da najviše voli kada joj neko kaže: To je nemoguće! Jer vjeruje kako je nemoguće da je nešto nemoguće. Hrani se idejama, a desert su joj samostalni projekti koje je pokrenula s cijelim timom. Brankica će na Trećoj branding konferenciji, koja se održava 14.06.2013. godine u Sarajevu, sudjelovati na panel diskusiji “Ko su pravi fajteri?” te pokušati dati odgovor na ovo pitanje iz svoje perspektive.
Koliko vrijedi dobra ideja danas na tržištu Bosne i Hercegovine?
U svijetu u kojem su još samo ideje postale i ostale svježe na tržištu, one nemaju vrijednost. Međutim, realnost je mnogo drugačija. U borbi za mjesto na tržištu vrlo često ste praktično prisiljeni da ideju, tu malu genijalnost nastalu u umu pojedinca ili grupe, date u bescjenje da biste dobili posao. Jer, imati ideju danas, znači biti drugačiji.
Ideje pokreću pozitivne promjene, sa ovom tvrdnjom se slaže većina sudionika na tržištu. Imate li neki primjer iz vlastitog iskustva koji može potvrditi ovu tvrdnju?
Imam dva. Demofest i Kvizolog. Zamislite grupu od desetak ljudi koja pokušava da za klijenta osmisli nešto, neki projekat, bilo šta što će ga kao feniksa podići među konzumente. Uvijek ista pitanja: Šta još nije izmišljeno? Koga mediji nisu izlizali? Kome da se obratimo? Koga da okupimo? Svaki sljedeći odgovor vodio nas je do neafirmisanih muzičara. A i svjesni činjenice da živimo u vremenu legitimnog šunda i kiča koji je apsolutni mejnstrim, odlučili smo da sve svoje snage uložimo u to da mejnstrim promjeni lice i naličje. Klijentu je naša ideja, u to vrijeme, bila preinovativna, pionirska. “Zašto bi neko pomagao i promovisao tim čupavcima koji vježbaju u garaži?” Četrdeset i osam sati je ideja bila u hibernaciji u našim glavama. Iako ne baš u mogućnosti donijeli smo odluku, na radost cijelog tima, da mi radimo taj festival koji je dobio ime Demofest. Danas, u koju god od 6 zemalja regiona da odete i spomenete Demofest, garantujemo vam da ćete kao nagradu dobiti osmijeh i riječi hvale.
A, Kvizolog? Njegova priča, put od ideje do realizacije je vrlo sličan Demfoestovom. Samo smo se bavili pametnom djecom, takozvanim bubatorima, koji nisu dobivali zasluženu pažnju u svojim razredima, školama. Ideja je bila vratiti znanje u modu. I poslije tri godine mogu s ponosom da kažem da smo u tome uspjeli. Jer su ta pametna djeca, odgovarajući na izazove i pitanja našeg kviza, svojim školama osvojila cijele računarske kabinete. I postali male zvijezde. Pametne školske zvijezde.
Šta je dobra ideja, prema vašem mišljenju?
Dobra ideja je ona koja čini dobro ne samo pojedincu od kojeg je potekla, već široj zajednici. Dobra ideja je ona koja minus pretvara u plus, koja ostavlja utisak na ljude i tjera ih na razmišljanje. Dobra ideja je ona koja u sebi nosi pregršt pozitivnih emocija koje ostaju dugo u onima koji su se s realizacijom te dobre ideje sreli. Dobra ideja je ona ideja koja pusti korijenje pa se iz nje stvori još mnoštvo dobrih ideja. Dobra ideja je ova Branding konferencija jer će na jednom mjestu okupiti mnogo stručnjaka koji će sigurno smisliti još mnogo dobrih ideja na samoj konferenciji.
Kako prodati ideju potencijalnom klijentu? Ovo pitanje je ključ uspjeha i svi se susreću s ovim izazovom stalno. Kakva su Vaša iskustva, naime postoji li obrazac po kojem se ideje prodaju?
– Ne smije biti obrasca. Prvi put kad počnete da se prema ideji ponašate kao prema tijestu za kolače koje ćete staviti u modle pa ga ispeći, prestanite da se bavite ovim poslom. Ili bilo kojim drugim. Svaka ideja je kao beba, kao individua. Morate da istaknete njene prednosti, da provučete potencijalne mane, ali i da imate spremno rješenje za pretvaranje tih mana u vrline. I ono što je najvažnije, morate vi da vjerujete u svoju ideju, cijelim svojim postojanjem, prije nego stanete pred klijenta. Vjerujte, klijenti, ma kojeg tipa bili, prepoznaju dobru ideju. Ako u datom trenutku nisu spremni na njenu potpunu realizaciju, uslijed financijskih poteškoća, sigurno će joj se vratiti. Naravno i način prezentacije je vrlo važan. Sama prezentacija ideje zahtjeva posebnu ideju. Važno je u četiri zida, na monitoru kompjutera ili televizora, kroz malo rečenica i mnogo fotografija ili video snimaka, klijentu dočarati realizaciju, tako da on može odmah biti siguran kako će to u finalu izgledati. Ili bar skoro siguran.
Koji je trenutno najveći izazov s kojim se susrećete u vašem poslu?
– Manjak novca na tržištu pretvorio je sprovođenje svake kampanje u izazov. Sjećam se vremena kada su budžeti za događaje, za ATL i BTL bili značajno veći nego danas. A danas, klijenti očekuju skoro isti nivo kreativnosti, produkcije i brzine realizacije, za mnogo manje para. U posljednjih nekoliko godina postali smo majstori improvizacije, sposobni da od ničega napravimo nešto.
Govorićete o temi, “Ko su pravi fajteri?” otkrijte nam jeste li vi fajter i ako jeste možete li nam ilustrirati jedan primjer iz vašeg ličnog iskustva?
– Danas smo svi mi fajteri. Drugačije je opstanak nemoguć. Sačuvati desetine radnih mjesta danas je umjetnost fajtera. To bi mogao biti primjer iz mog ličnog iskustva. Mi funkcionišemo kao porodica i važno je da svaki član Aquariusa bude srećan, sit, miran i nasmijan. Nije to baš uvijek bilo moguće. Bilo je neprekidnog rada koji je trajao i nekoliko dana. Bilo je umora za koji ne postoji mjerna jedinica, ali kada ste fajter, svaki dan u vremenu borbi je izazov, svaki dan u period osvajanja tržišta i pridobijanja klijenata zahtjeva taktiku fajta, posvećenost punim resursima i ni ne pomišljanje na odustajanje. Pravi fajteri su ljudi koji ne odustaju sve dok odustajanje ne postane posljednji mogući izlaz.