Ako uzmemo primjer velikog vala, kao metaforu kompleksnosti i neizvjesnosti koji nas okružuju, kreativnost, odnosno kombinacija znanja i mašte nam mogu pomoći da taj val jašemo i u tome uživamo, umjesto da dozvolimo da nas potopi.
Kreator koncepta DreamEthic Change, Almir Filsar ima dugogodišnje iskustvo na području integriranog komuniciranja. Svoju karijeru posvetio je kataliziranju održivog razvoja na nivou pojedinca, tvrtke i društva, kroz jačanje kreativnosti i temeljnih vrijednosti, razvoj leadershipa, organizacijsku transformaciju, evoluciju komuniciranja i metamorfozu brandova. Vjeruje da holistički pristup koju uključuje dijalog, suradnju, maštu i igru, prožet s paradigmama i metaforama koje proizilaze iz znanosti, umjetnosti i filozofije, mogu prouzrokovati odlučujući preskok u kreativno i etično društvo, sposobno generiranja dugoročno stabilne budućnosti za čovječanstvo i planet u cjelini.
Svoje poglede na kreativnost, inovativnost, empatiju i održivi razvoj predstaviće na Trećoj branding konferenciji koja se održava 14. juna 2013. godine u Sarajevu.
Ove godine imate dvostruku ulogu na Branding konferenciji, prezentaciju interesantnog naziva “Genotip branda” i voditelj ste kreativne radionice “Kako potaknuti kreativni potencijal”. Kažite nam više o tome što možemo očekivati?
Bit će tu svega! Genotip branda donosi pogled na brandove kao na ljudska bića. „Brand personality“ i“ Lovemarks“ su pojmovi koji su u opticaju već dugo vremena i koji govore o tome kako uz pomoć davanja ljudskih osobina brandovima ostvariti emocionalnu vezanost i diferencijaciju te objasniti svu kompleksnost strukture branda. Ovaj put će marketinški stručnjaci u BiH imati priliku brand sagledati kroz prizmu i metaforu genetike, odnosno čuti priču o karakteristikama i prirodi branda gdje su osnovne osobine povezane s genima i kromosomima, koji ih nose.
Kreativna radionica, ukratko, predstavlja spoj najnovijih saznanja na području neuroznanosti, genetike, razvojne psihologije te drugih srodnih znanosti s filozofijom a u kontekstu činjenice, da kreativnost nije rezervirana samo za malu grupu »izabranih« nego je prisutna u svakom ljudskom biću i samo je treba znati izvući na površinu, te konstantno brusiti, da zasije u punom sjaju.
Pokretačka snaga kreativnosti, sanjarenje i mašta, što se sve možemo naučiti od djece neke su od tema o kojima će biti riječi, hoćete reći da je mašta važnija od znanja?
To nisam rekao ja nego čovjek koji je posjedovao toliko znanja da si je mogao takvu izjavu priuštiti. Radi se naravno o Albertu Einsteinu. Ja bih stvari pokušao postaviti ovako – znanje je moć, a mašta je važnija od znanja. To saznanje je izuzetno važno u turbulentnim vremenima prepunim neizvjesnosti. Ako uzmemo primjer velikog vala kao metaforu kompleksnosti i neizvjesnosti koji nas okružuju, kreativnost, odnosno kombinacija znanja i mašte nam mogu pomoći da taj val jašemo i u tome uživamo, umjesto da dozvolimo da nas potopi.
Čest ste gost na oglašivačkim festivalima, u obrazovnim institucijama, konzultant ste kreativnim i komunikacijskim agencijama, kompanijama koje žele potaknuti drugačija razmišljanja uposlenika. Čime se zapravo bavite?
Kroz projekat DreamEthic Change nastojim dostići promjenu u ljudskoj prirodi koja je neophodna za kopilotiranje održivog razvoja na planetu Zemlja. To pokušavam ostvariti kroz proučavanje i promociju stubova održivog razvoja. Po mom mišljenju tu spadaju kreativnost, etika i empatija. Postoji naravno još mnogo drugih sastavnih dijelova koji grade budućnost kakvu zaslužuju naša djeca, ali ako bi ukinuli ova tri, mislim da ne bi puno toga ostalo. Kao što možete primijetiti, na tom putu mi nije baš lako. Kreativnost mnogi još uvijek vide kao nešto boemsko, skriveno u magli i kao nešto čemu je teško ocijeniti vrijednost, a etike i empatije je u poslovanju i politici malo ostalo. Bez obzira na to sam optimista jer vjerujem u moć mase malih ljudi, kada se jednom, i svi zajedno, probude. Sam pokušavam dati skromni doprinos kroz brigu za razvoj pojedinaca i lidera, transformaciju organizacija, metamorfozu brandova i evoluciju komuniciranja.
Za one koji vas ne znaju, rođeni ste Sarajlija, imate skoro 20 godina iskustva na području integriranog komuniciranja, a živite i radite u Ljubljani. Što s te distance mislite o tržištu komunikacija u Bosni i Hercegovini?
Sve ide nabolje, polako ali sigurno. Kreativnosti, kao jedne od važnijih komponenti komuniciranja, Bosancima i Hercegovcima u osnovi ne fali. Isto tako, mi se čini da je stručnost ljudi u usponu i da se puno radi na njenom razvoju. Moje subjektivno mišljenje je da treba naći načina da iz druge prebacite u četvrtu ili petu brzinu, a za to je potrebno, prije svega, shvatiti da marketing i PR nisu nužno zlo nego osnovni sastojci uspjeha svake kompanije, te da je kreativnost „višnja na havani“ bez koje se jednostavno ne može. Zato apeliram na one koji u kompanijama donose odluke, da struci i kreativnosti daju još više slobode i biti će prijatno iznenađeni razinom realizacije poslovnih ciljeva.
Koji su najveći problemi i nedostaci kompanija u BiH da bi bile konkurentnije van svojih granica?
Problema je puno, baš kao i nedostataka, ali dobro je znati da niko nije savršen. Probleme generira okolina i protiv njih se treba boriti. Živimo u vremenima kada svi žele zaštititi ono što je njihovo pa i ono što nije – princip – svoje ne damo, tuđe hoćemo. Slovencima pada na pamet da zaštite ajvar a možda i burek. Slovenska kompanija iz Logatca svoj kefir reklamira sa sloganom “napitak stogodišnjaka sa Kavkaza”. Hrvatska bi na drugoj strani željela Slovencima uzeti kranjsku kobasicu. To su samo neki primjeri što vam okolina može uraditi. Čak i EU zakonodavstvo donosi „sive zone“, koje neki uporno pokušavaju da iskoriste, ali neka se time bave pravna struka i politika. S vama bi želio podijeliti jednu drugu priču. U zadnje vrijeme mi se par puta dogodilo da u Sloveniji naletim na namještaj vrhunske kvalitete i dizajna (Talijani bi se sigurno rado pod njega potpisali) a kada malo istražujem utvrdim da je porijeklom iz BiH. Cijene su naravno niske i kada uzmemo u obzir koliko provizije dobije onaj koji ga prodaje bude mi teško zbog činjenice koliko malo ostane proizvođaču. Sad, predstavite si kako bi to sve izgledalo, kada bi taj isti proizvod mogli prodavati u EU pod formiranim i dobro profiliranim brandom, koji ima dodanu vrijednost i kojeg bi kupci tražili zbog kvalitete i dizajna, a distributeri bi ih morali osigurati ukoliko bi željeli profitirati, svakako pod drugačijim uvjetima podjele profita. Drvna i prehrambena industrija, turizam, kreativne industrije i mnoge druge grane privrede bi na osnovu toga brže rasle i generirale prosperitet mlade države koja svijetu ima jako puno za ponuditi.
Da li su kreativne industrije dobar proizvod, mislite li da bi se institucije mogle uključiti u razvoj kreativnih industrija u BiH. Kakve su prakse u Sloveniji i svijetu?
Kreativne industrije u svijetu su usprkos krizi u stalnom porastu. Još 2002. godine je Richard Florida u knjizi The Rise of Creative Class istakao da je ljudska kreativnost ultimativni izvor ekonomske rasti i napretka. Bosanskohercegovački film i moda, unatoč problemima s kojima se susreću neprestano dokazuju ispravnost te tvrdnje. To što nogometna reprezentacija BiH trenutno radi – postiže vrhunske rezultate, promovira BiH u svijetu, ali i generira profit, filmska industrija i Sarajevo Film Festival čine desetljećima. Moda, a tu je za mene najmjerodavnije mišljenje moje žene, ih prati u nešto manjem opsegu ali evidentno. Ako tome dodamo potencijal razvoja oglašavanja, dizajna, arhitekture, umjetnosti itd. vidimo da je samo nebo limit. Država, ali i bh. kompanije, moraju shvatiti nužnost stvaranja klime i infrastrukture za razvoj tih potencijala te dati svoju punu podršku, a pri tome ne mislim samo na moralnu. Regulacija autorskih prava, financijska podrška, ako hoćete, i podrška medija su neke od stvari koje sliku mogu poboljšati u relativno kratkom vremenu.
Moja poruka igračima na području kreativnih industrija – generiranju i eksploataciji znanja i informacija dodajte i maksimalnu upotrebu mašte.
Oni to, ustvari, jako dobro znaju ali nije zgorega ponoviti.