Prije tačno 20 godina, Dejan Verčič, Franci Zavrl i Brane Gruban su osnovali Pristop koji je, za dvije decenije, izrastao u najjaču komunikacijsku skupinu u regiji.
Slovenski Marketing magazin je u svom septembarskom izdanju objavio veliki intervju s Francijem Zavrlom, jednim od osnivača Pristopa. Izdvojili smo samo mali dio iz sjajnog razgovora kojeg su sa Zavrlom vodili Simona Kruhar i Marjan Novak.
Oni koji ne eksperimentiraju i ne provjeravaju svoje granice, nikada neće uspjeti, smatra Zavrl. Da bi Pristop bio samostalan, nezavistan regionalni igrač, ključna je bila odluka njegovih osnivača: eksperimentirati. Zavrl dalje kaže da poduzeća danas moraju krenuti putem partnerstva, povezivati se, jer je to jedina strategija da se preživi u globalnoj konkurenciji.
Kakva je danas vaša uloga u Pristopu?
Ja sam mentor svojim saradnicima i partner klijentima koje savjetujem. Takođe sam i „sponzor“ te pružam podršku određenim projektima u grupaciji. Najbolje bih objasnio svoju ulogu u Pristopu ako bih kazao da pratim promjene i da sam njihov medijator.
Pristop već dugo nije samo oglašivačka ili komunikacijska agencija. Prije dvije godine, u intervjuu za Marketing magazin, direktor Pristopa, Primož Pusar, je rekao da ste već odavno prešli komunikacijske vode jer za svoje klijente radite mnoge druge stvari kao što su, na primjer, poslovno savjetovanje i planiranje. Kako biste definirali šta danas Pristop znači na slovenskom i regionalnom tržištu?
Čini mi se nevjerovatnim da danas uopšte neko koristi naziv oglašivačka agencija. Odnosno, ako se svi slažemo da je oglašavanje nešto čime određujemo marketing i komuniciranje, onda me ništa ne zbunjuje ako govorimo o oglašavanju. Iako su, po mom mišljenju, oglašivačke agencije, da ipak upotrijebim taj starinski izraz, u Sloveniji rijetke. Davno je prošlo vrijeme kada je klijent pisao brif i tražio agenciju koja će mu uraditi kreativno rješenje i zakupiti medijski prostor. U Pristopu se danas bavimo stvaranjem poslovnih rješenja i savjetovanjem te sa klijentom dijelimo odgovornost za rezultate i njegov uspjeh. Pri tom nije bitno da li za postizanje ciljeva upotrebljavaš kramp ili lopatu. Nsaše je djelovanje medijski neutralno, koristimo sve moguće kanale da ostvarimo ciljeve. Pri tom koiristimo različite platforme, od klasičnih i internet medija do sasvim novih koje sami kreiramo. Recimo, naša robna marka Red Party za događaje je nova platforma preko koje naši klijenti mogu komunicirati i doći u kontakt sa svojim potrošačima. U najvećoj mjeri, dakle, stvaramo vlastite kanale. To svakako ne bih mogao nazvati oglašavanjem. Ako bismo pokušali potražiti slogan za Pristop, to bi mogao biti: „Vaš partner u komuniciranju i marketingu“.
Ko je, u tim izmijenjenim okolnostima, sagovornik Pristopa u poduzećima? Da li su to još uvijek samo direktori marketinga ili i generalni direktori?
Po mom mišljenju, poduzeća su u marketingu brže napredovala od slovenskih agencija, tako da su direktori marketinga postali vrlo kvalificirani sagovornici. Ja još uvijek najviše radim s predsjednicima uprava, jer sam savjetnik na području korporativnog komuniciranja. Pristopovi sagovornici, u nekim velikim kompanijama, su ljudi s raznih područja, od ljudskih resursa, IT odjela do prodaje, marketinga i odnosa s javnostima.
Da li je to uobičajen put u agencijskom svijetu da agencije postaju ravnopravan sagovornik, partner klijentu?
Sve svjetske agencije idu tim putem. To se najbolje vidi na festivalu kreativnosti u Cannesu. U cijelom svijetu agencije žele biti što bliže marketing miksu svojih klijenata i doprinositi njegovim poslovnim rezultatima. U tome Pristop nije iznimka. Jeste u Sloveniji iznimka u tome da je samostalan, nezavistan regionalni igrač, nije dio međunarodne mreže, što je naša strateška odluka. U tome se razlikujemo od konkurencije. Svo vrijeme pokušavamo inovirati, ići naprijed, ne zadovoljavati se trenutnim rezultatima. Kada smo postali značajan igrač na području odnosa s javnostima, išli smo naprijed. Kada smo, po rezultatima indeksa efikasnosti Effie, postali najefikasnija slovenska agencija, to nas nije zadovoljilo jer želimo postati još mjerljiviji i direktno povezani s rezultatima klijenata. Posebni smo i u tome da smo u vlasništvu ključnih pojedinaca koji i rade, ulažemo u znanje, razumijemo da između znanja i moći treba tražiti ravnotežu, najbolju kombinaciju. Znamo da će mlađi ljudi nakon nas preuzeti Pristop i zato zapošljavamo najbolje.
Po medijima se pisalo da ćete otići iz Pristopa kada se ukazala mogućnost da preuzmete vođenje Dnevnika…
To je, recimo, jedna od tih mojih bomica. Kazat ću vam šta mi se danas mota po glavi. Jedan je Amerikanac radio u oglašivačkoj agenciji i odlučio da će ponovo biti to što je bio na početku svoje karijere – voditelj na radiju i sada ima svoj radijski šou. Kada sam Aljoši Bagoli kazao kako sam ozbiljno odlučio da ću imati svoj šou na radiju (na Radio Študentu me više sigurno ne bi pustili pred mikrofon jer, vjerovatno, misle da sam previše korporativan, a ja sam u suštini veliki anarhista), rekao mi je da je problem u tome što bih postao konkurencija Radiju Centar i Radiju 1 (smijeh).
Ovakvih ili drugačijih ideja je u zadnjih petnaest godina bilo mnogo i ne negiram da još uvijek koketiram s medijima. Mediji su bolest koja te osvoji; adrenalin kojeg osjećaš u medijima je drugačiji od onog kojeg osjećaš u poslovnom savjetovanju. Baš kad je počela priča o Dnevniku slomio sam nogu tako da sam imao dovoljno vremena za razmišljanje pa sam razmišljao i o tome. Mediji su tu ideju „kupili“ i počelo se govoriti o tome da odlazim u Dnevnik.
Zanimljiva je i ideja da postanem terapeut umornim menadžerima. Po obrazovanju sam psiholog, znam razgovarati, svi me poznaju… Mogućnosti je mnogo. Uvijek govorim mladima kako je mogućnosti mnogo – samo imajte otvorene uši, putujte, rizikujte, pokušavajte.