Feđa Vukić je izvanredni profesor na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Veoma je angažiran u promociji i razvoju kreativnosti hrvatske komunikacijske industrije. Takav je i najnoviji projekat čiji je sukreator zajedno s Igorom Zidićem, povjesničarem hrvatske umjetnosti – izložba Kultura pušenja – od tabua, do tabua koja će u nedjelju biti otvorena u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti I umjetnosti (HAZU).
Evo kratkog razgovora o izložbi koju mnogi već sada smatraju vrlo ekskluzivnom i vrijednom.
Zašto izložba Kultura pušenja – od tabua do tabua?
Izložba tematizira jedan kulturni fenomen u domeni vizualne kulture, odnosno pokazuje kako se tijekom posljednjih stoljeće i pol prikazivalo čin uživanja u duhanu u vizualnim medijima, od slikarstva, preko fotografije, grafičkog dizajna, filma i televizijskih emisija sve do ambalaže i oglašavanja. Pristup je, dakle, interdisciplinaran i to stoga jer je tema zahvaćena u različitim dimenzijama semantičke funkcionalnosti, u rasponu od dokumentarnih fotografija svakodnevnih scena, običnih aktivnosti, u kojima ljudi puše, pa sve do manifestnog pokazivanja osobe s cigaretom ili cigarom, odnosno do korištenja čina pušenja u dramaturške svrhe. Razlog izložbe je primarno taj što ta tema (a nije jedina takva), dosad u Hrvatskoj nije obrađivana na takav način, a dodatni je razlog određena razina tabuiziranja te teme, odnosno čina, a ta tema je, kao dio svjetonazora, bila i jest itekako ugrađena u kulturu. Izložba također predstavlja i veći broj funkcionalnih predmeta koji su vezani uz kulturu samog čina uživanja u duhanu, pa je tako tematski posve zaokružena u namjeri da upozna kulturnu publiku i širu javnost s tim manje vidljivim, a opet u svakodnevici toliko prisutnim fenomenom.
Kako je nastala ideja za organiziranje izložbe?
Prije osam godina radio sam veliko istraživanje o povijesti oglašavanja u Hrvatskoj i iz toga je rezultirala obimna knjiga i izložba u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt 2006. S tim iskustvom odmah sam prepoznao da je inicijativa dobra kada smo kolega Igor Zidić i ja s Davorom Buketom i Božom Skokom započeli razgovarati o projektu, potencijal ideje je bio jasan. Autorski smo je kolega Zidić i ja konceptualno formatirali, a dečki su složili koncepciju komunikcije projekta. Sinergija je bila na visokoj razini.
Koliko vremena vam je trebalo da pribavite svu gradju, zavirite u brojne arhive i kolekcije, prikupite historisjku građu?
Nekoliko mjeseci. Moji suradnici i ja obišli smo desetke institucija i privatnih kolekcija da bi se stvorio slojeviti kolaž povijesne građe, tako da izložba sadrži preko dvijestotine eksponata, od kojih se mnogi ovom prilikom pokazuju javnosti po prvi puta.
Glasnogovornik Adris grupe, gospodin Predrag Grubić, je izjavio da velike poslovne zamisli u kompanijama imaju smisla tek u savezništvu s kulturom. Vjerujete li u mogućnost partnerstva u kojem kompanije ne pomažu kulturu i umjetnost već ravnopravno suradjuju, razmjenjuju iste vrijednosti?
Danas je valjda već svima jasno da je i business kultura, odnosno, barem, da to može ili treba biti. Adris grupa to pokazuje već dugo godina, a sudeći prema uzorima iz razvijenijeg svijeta, za očekivati je da se velike komercijalne korporacije još aktivnije uključe u proizvodnju kulture. Mislim da je turizam u tom smislu najprimjereniji “medij”.
Ko je sve doprinio da je do realizacije ovog velikog projekta uopće došlo?
Svi – od institucije, Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, preko producenata, agencija Bruketa&Žinić OM te Millenium promocija, svih izvođađa pa, na koncu, i svih suradnika u istraživanju kao i institucije i pojedinci koji su ljubazno dali na korištenje povijesnu građu iz svojih fundusa i kolekcija.