Izvor: Danas.rs
Procjene AGB Nilsena pokazuju da je, s druge strane, internet prihodovao 12 miliona eura, odnosno 50 odsto više nego ranije. Najveći udio u novcu od oglašavanja, od više od 56 odsto, i dalje imaju televizije, koje su zaradile ukupno 97 miliona eura od reklama, što je za dva miliona više u odnosu na ranije.
U ukupno ostvarenom „marketinškom kolaču“ radio je smanjio svoj udio, koji umjesto 5,2 odsto u 2011. godini, prošle godine bilježi učešće od nešto manje od pet odsto, s tim što je prihod od oglašavanja ostao isti – devet miliona eura. Kako pokazuju podaci AGB Nilsena, skoro 21 odsto novca za reklame otišlo je za oglašavanje u štampi, dok spoljno oglašavanje, na bilbordima i drugim javnim mjestima drži udio od 10,5 odsto.
Prihodi od oglašavanja su, inače, od 2001. bilježili konstantan porast, pa su tako ukupni troškovi reklamiranja u medijima 2008. iznosili 206 miliona eura. Međutim, srpski mediji doživjeli su tokom 2009. pad prihoda od oglašavanja od čak 22 odsto što je bilo znatno više od pada na globalnom nivou od 7,2 odsto. Troškovi reklamiranja u Srbiji te godine iznosili su oko 161 milion eura, odnosno oko 0,5 odsto BDP-a, što je polovina „željene“ vrijednosti od skoro jedan odsto BDP-a, kao što je slučaj u razvijenim evropskim zemljama.