Meta detaljno prati aktivnosti korisnika svojih Facebook i Instagram platformi. Korisnici su profilirani, između ostalog, na osnovu toga gdje se nalaze, za koju vrstu sadržaja pokazuju interes i što objavljuju. Ovi lični profili koriste se u marketinške svrhe – takozvano bihevioralno oglašavanje. Norveška uprava za zaštitu podataka smatra da je praksa Mete nezakonita te stoga nameće privremenu zabranu bihevioralnog oglašavanja na Facebooku i Instagramu.
Zabrana
U decembru prošle godine irska Komisija za zaštitu podataka donijela je odluku, u ime svih tijela za zaštitu podataka u cijelom EGP-u, kojom je utvrđeno da je Meta provodila nezakonito bihevioralno oglašavanje. Od tada je Meta napravila određene promjene, no nova odluka Suda Europske unije (curia.europa.eu) navodi da Metino bihevioralno oglašavanje još uvijek nije u skladu sa zakonom. Stoga norveško tijelo za zaštitu podataka sada poduzima mjere nametanjem privremene zabrane.
Zabrana će se primjenjivati od 4. avgusta i trajat će tri mjeseca, ili dok Meta ne pokaže da je u skladu sa zakonom. Ako Meta ne postupi u skladu s odlukom, kompanija riskira prisilnu kaznu do milijun NOK dnevno. Odluka norveškog tijela za zaštitu podataka odnosi se samo na korisnike u Norveškoj.
Platforme i dalje mogu raditi u Norveškoj
Mnogi ljudi u Norveškoj koriste i uživaju u društvenim mrežama – podaci Ipsosa (ipsos.com) pokazuju da 82% odrasle norveške populacije ima Facebook račune, a 65% ima Instagram račune.
“Odluka norveškog tijela za zaštitu podataka ne zabranjuje Facebook ili Instagram u Norveškoj. Svrha je prije osigurati da ljudi u Norveškoj mogu koristiti te usluge na siguran način i da su njihova prava zaštićena,” kaže šef međunarodnog odjela u Norveškoj upravi za zaštitu podataka, Tobias Judin.
Norveško tijelo za zaštitu podataka ne zabranjuje personalizirano oglašavanje na Facebooku ili Instagramu kao takvo. Odluka, na primjer, ne sprječava Metu da cilja oglašavanje na temelju informacija koje je korisnik stavio u svoju biografiju, kao što su mjesto stanovanja, spol i dob, ili na temelju interesa koje je korisnik sam naveo. Odluka također ne sprječava Metu da prikazuje bihevioralno oglašavanje korisnicima koji su za to dali valjani pristanak.
Bihevioralno oglašavanje jedan je od najvećih rizika za privatnost
Meta, kompanija koja stoji iza Facebooka i Instagrama, posjeduje ogromne količine podataka o Norvežanima, uključujući osjetljive podatke. Mnogi Norvežani provode puno vremena na ovim platformama, pa se praćenje i profiliranje mogu koristiti za izradu detaljne slike privatnog života, privatnosti i interesa tih ljudi. Mnogi ljudi stupaju u interakciju sa sadržajem poput onog koji se odnosi na zdravlje, politiku i seksualnu orijentaciju, a postoji i opasnost da se to neizravno koristi za ciljanje marketinga prema njima.
“Invazivni komercijalni nadzor u marketinške svrhe danas je jedan od najvećih rizika za zaštitu podataka na internetu,” kaže Judin.
Kada Meta odlučuje koje će oglase nekome prikazati, oni također odlučuju što nekome neće pokazati. To utječe na slobodu izražavanja i slobodu informiranja u društvu. Postoji rizik da bihevioralno oglašavanje jača postojeće stereotipe ili može dovesti do nepravedne diskriminacije različitih skupina. Bihevioralno ciljanje političkih oglasa u izbornim kampanjama posebno je problematično iz demokratske perspektive.
Kako je praćenje skriveno od pogleda, većina ljudi ga teško razumije. Postoje i mnoge ranjive osobe koje koriste Facebook i Instagram kojima je potrebna dodatna zaštita, poput djece, starijih osoba i osoba s kognitivnim poteškoćama.