Ovo bi moglo biti iznenađenje za brendove koji popularnost umjetne inteligencije na društvenim mrežama tumače kao pozitivnu reakciju korisnika. Više od polovine (52%) ispitanika jednostavno nema povjerenja u tehnologiju, pokazalo je istraživanje. Čini se da nedostatak poznavanja nije problem.
Prema rezultatima anketiranja, otprilike 54% ispitanika upoznato je sa generativnim AI alatima, a gotovo 20% ih je koristilo te alate bar jedan put. Samo 29% ispitanika, reklo je da nije koristilo generativnu umjetnu inteligenciju i da ih to ne zanima.
Postoji mogućnost da je strah korisnika utemeljen na općim steteotipovima o umjetnoj inteligenciji, prikazanih kroz filmove i književnost, poput robota koji će biti značajno inteligentiji od ljudskih bića, te preuzeti svijet. Ali generativna umjetna inteligencija bliža je napretku u tehnologiji pretraživanja, zbog čega Google i Microsoft, nastoje približiti ove alate svojim korisnicima.
Također, oko 58% ispitanika smatra da su rezultati upotrebe generativnih AI alata manje impresivni. To bi moglo ukazivati na nedostatake umjetne inteligencije, ali bi također moglo biti reaktivno odbacivanje AI, kao posljedica zbunjenosti koju izaziva kod korisnika.
,,Uvjeravanje počinje edukovanjem’’, rekao je dr Charles Taylor, profesor marketinga. Brendovi bi se trebali fokusirati na demonstriranje korisnicima svega onoga što je generativna umjetna inteligencija sposobna učiniti, te blisko pratiti koje prakse ljudima stvaraju nelagodu, poput obrade korisničkih podataka od strane AI, što implicira na ugrožavanje njihove privatnosti.
Mnogi su brendovi već usvojili popularne alate, poput ChatGPT-a te ih promovisali na način koji je korisnike učinio zbunjenima, što ostavlja prostora stvaranju opće zabrinutosti.
,,Ovo je riskantan potez, jer bi moglo povećati strah da društvo gubi svoj ljudski dodir’’, rekao je dr. Taylor. ,,Ako se brendovi samo igraju sa tehnologijom zarad publiciteta, to izaziva paniku, a ne ukazuje pozitivan feedback’’.