Sa stotinjak tisuća stanovnika, grad Lahti na jugu Finske oduvijek je bio poznat po teškoj industriji koja se počela razvijati još u 19. stoljeću. Nazivali su ga i „finskim Chicagom“, jer su oba grada na obali jezera te su bili centri industrije.
Većina je stanovnika grada na obali jezera Vesijärvi radila u tvornicama pa su pretrpjeli ozbiljne gubitke za vrijeme recesije, a jezero Vesijärvi je bilo jedno od najviše onečišćenih u Finskoj. U 70-im godinama prošlog stoljeća zato su se okrenuli održivosti. Sve je počelo sa zabranom izbacivanja industrijskog otpada u jezero, a krajem 80-ih kreće dugoročni projekt čišćenja i obnavljanja flore i faune u Vesijärviju. Rezultate su počeli dobivati sredinom 90-ih. U sklopu Helsinškog sveučilišta, u gradu Lahtiju se 1996. osniva Odjel okolišne ekologije, čime počinje faza istraživanja i edukacije na gradskoj razini.
UNESCO je nedavno potvrdio kako Lahti ima najbolju, odnosno najčišću vodu za piće na svijetu, a njihov model čišćenja jezera kasnije se koristio na stotinama drugih jezera i rijeka.
Kako bi uključili građane, počinju na godišnjoj razini održavati ekološki sajam, na kojem spajaju kompanije i građane te potiču cirkularnu ekonomiju.
Građani su otpad počeli odvajati 1998., a do 2018. su već odvajali 97 posto. Danas su došli do 99 posto, od čega se jedna trećina reciklira, a dvije trećine koriste se za proizvodnju energije. Od 2019. prestali su koristiti ugljen za grijanje i tako dodatno smanjili ugljični otisak. Sad se griju na lokalna drva i reciklirano gorivo, a stalno razvijaju nove održive modele u svim industrijama.
U usporedbi s 1990., Lahti je smanjio svoje emitiranje CO2 za
više do 70 posto, a do 2025. plan im je postati potpuno carbon-neutral. Usporedbe radi, Republika Finska postavila si je taj cilj 2035., a Europska unija do 2050. Lahti za tu godinu, 2050., planira biti u potpunosti ‘grad bez otpada’.
Upravo povezanost svih aspekata i dionika društva – od vlasti, gospodarstva i građana – ključ je uspjeha Lahtija.
Teme ekologije i održivosti zastupljene su i obavezne u obrazovnom sustavu od vrtića, a uključuju i umirovljenike koji organizirano dolaze u vrtiće te poučavaju djecu o brizi za okoliš.
Više od polovice cjelokupnog prometa u Lahtiju čine održivi načini prijevoza – najviše javni prijevoz i bicikli, a građane se dodatno potiče da vode održivi način života kroz CityCAP aplikaciju. Kroz nju, u stvarnom vremenu računa se vaš ugljični otisak, ovisno o vašim odlukama i navikama svaki dan. Ako uspijevate ostati carbon-neutral, odnosno živite tako da ne radite štetu prirodi i okolišu, dobivate nagradne bodove koje možete koristiti kako biste kupili ulaznice za sportske i kulturne institucije, ili primjerice alat za popravak bicikla i slično.
Lahti promovira „lifestyle 1,5 Celzijusa“, kojeg se većina građana drži. Radi se o smanjenju ugljičnog otiska na osobnoj razini, potičući svakoga da donosi svakodnevne, malene odluke koje će doprinijeti ostvarenju cilja Pariškog sporazuma, odnosno ograničavanja zagrijavanja planeta na 1,5 stupnja Celzijusa – koliko je iznosilo u predindustrijskom dobu.
Institucije su također uključene u proces, pa čak i sportske. Tako hokejska momčad Lahti Pelicans radi na tome da postanu prva ugljično neutralna hokejska momčad na svijetu.
S obzirom na okrenutost grada i cijele uprave prema održivosti i ekologiji, u Lahti su počele dolaziti kompanije koje ulažu u inovativne, zelene tehnologije te ulažu milijune eura u pogone koji koriste cijelom gradu, održive su i pomažu Lahtiju da postigne no waste i carbon neutral ciljeve.
Zahvaljujući svemu ovome, Lahti je Europska komisija 2021. proglasila Europskom zelenom prijestolnicom. Iako se prijaviti mogu svi europski gradovi, dodjeljuje se onima koji duže vremena postižu visoke ciljeve zaštite okoliša, imaju ambiciozne planove za daljnje unapređenje zelenih tehnologija i održivosti. Još jedan uvjet je i da njihove prakse inspiriraju i druge, što je Lahti svakako postignuo.
„Ako u gradu poput Lahtija – koji nije najbogatiji i nema mnogo resursa – možemo pronaći načine da poboljšamo svoj okoliš, to znači da se isto može napraviti u sličnim gradovima diljem svijeta“, rekla je Milla Bruneau, izvršna direktorica javne organizacije „Zeleni Lahti“ i voditeljica projekta „Lahti – Zelena prijestolnica Europe“. Inače aktivna u lokalnoj vlasti, Bruneau je jedna od sudionica konferencije Future Tense, koja će se u zagrebačkoj Laubi održati 8. i 9. lipnja. Nakon predavanja futurologinje Darije Krivonos na temu „Sustainable Future“, Bruneau će govoriti na panel diskusiji o tome što sve možemo naučiti od Lahtija, grada koji je od simbola industrijalizacije i onečišćenja postao simbol održivosti.
Na konferenciji Future Tense održiva budućnost jedna je od šest tema o kojoj će raspravljati renomirani svjetski futurolozi, kao i predstavnici kompanija koje su lideri na tržištu, akademske zajednice i javne uprave. Osim Darije Krivonos, futurolozi koji će govoriti na konferenciji su Daniel Susskind, Mike Bechtel, Ian Yeoman, Anne Lise Kjaer i Mike Walsh. Oni će održati predavanja na teme: The Future of Work and Education, The Future of Technology, The Future of Tourism, The Future of Governance te The Future of Independent Thinking and Leadership.
