Putujući izložbeni pregled suvremenog hrvatskog dizajna IN A NUTSHELL, koji će do kraja ove godine biti prikazan u Helsinkiju, Bruxellesu, Mariboru i još nekim europskim gradovima, premijerno je predstavljen zagrebačkoj publici. Reprezentativni izbor najboljih i najzanimljivijih ostvarenja u područjima grafičkog dizajna, dizajna proizvoda i modnog dizajna nastalih u razdoblju od 2000. do 2010. godine izložen je od 21. do 31. ožujka u privremenom izlagačkom prostoru u Dukljaninovoj 1 u Zagrebu, a uključuje oko 120 radova devedesetak autora i autorskih timova.
Dizajn postava izložbe osmišljen je tako da duhovito objedinjuje višestruke funkcije transporta, prezentacije i oblikovanja. Kutije/sanduci za transport istovremeno služe i kao podloge, postamenti i okviri za prezentaciju izložaka. Elementi sanduka za transport formiraju fizički okvir za postav izložbe pa nema potrebe za njihovim posebnim skladištenjem. Na sličan način, katalog je zamišljen kao clipboard na kojeg se u ovisnosti o opsegu izložbe prikapčaju „kartice“ radova koje su ujedno i legende za izloške. Na tragu, „transportne“ koncepcije je i vizualni identitet. Autori dizajna postava su Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Andro Giunio, Tina Ivezić i Ana Marija Poljanec.
„Priča zvana In a Nutshell skica je za portret suvremenog hrvatskog dizajna kroz specifičan dio hrvatske dizajnerske prakse. Kako joj ime kaže, In a Nutshell je kratka, koncizna priča: prikazom malog broja vrsnih dizajnerskih radova pars pro toto pokušali smo naznačiti trenutno najzanimljivije pojave na domaćoj dizajnerskoj sceni.
Odabrani radovi ne dijele formalnu sličnost, dapače birani su radovi koji ilustriraju suvremeni pluralizam pristupa dizajnu – od radova s izrazitom estetskom / ekspresivnom komponentom (Cuculićev plakat Kvetch, Hoffbauerov plakat Mogwai) i briljantnih jednopoteznih krokija (plakat Kauboji Brukete & Žinića, rasvjetno tijelo Klupko Erike Šimić) do visoko konceptualnih radova (primjerice, časopis Frakcija u režiji studija Cavarpayer, a zatim studija Laboratorium) te kompleksnih projekata koji problematiziraju dizajnerske i/ili proizvodne procese (projekt Simbioza/Mitoza Ljiljane Kolundžić, plakat (Ne)rad Rute i Silvija Vujičića).
Što je, onda, zajedničko izloženim radovima? Oni dijele ključne suvremene dizajnerske preokupacije poput lokalne određenosti, istraživačkog rakursa, društvene angažiranosti. Iako su teme koje ovdje zaokupljaju suvremene hrvatske dizajnere – globalizacija, kolonijalizam, ljudska prava, etičnost proizvodnje, konzumerizam – međunarodno relevantne, u izloženim su radovima često začinjene domaćim začinima,“ piše, između ostalog u tekstu čija je autorica Koraljka Vlajo.