Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
U prethodnim godinama istraživanja su bila fokusirana na nosive tehnologije (wearables), pametne televizore, najam vs kupnje, kao i učestalo korištenje emoji-a. Valja priznati da su ta predviđanja bila i više nego točna.
Ovogodišnje izviješće fokusira se na dvije veće teme: porast utjecaja većih ekosustava u medijima i porast zbivanja u umjetnoj inteligenciji.
Trendovi za 2016 uključuju:
Uspon zatvorenih, konkurentskih ekosustava i
Razvoj umjetne inteligencije i djelotvorno mjerenje
Porast utjecaja ekosustava u medijima
Razmišljanje o eko-sustavima je dobar način za promišljanje o medijskom prostoru. Vidimo povratak ideji ‘ograđenih vrtova’ ili portala, kao što je tipičan primjer bio AOL u kasnim 1990-im, ali ovaj put na mobitelima i aplikacijama, s uslugama poput Snapchat-a i Facebook-a koji pokušavaju zadržati svoje korisnike koliko je god to duže moguće.
Sve je teže doći do ciljane publike putem oglasa, što je uzrokovano usponom plaćenih, ad-free sadržaja iz Netflix-a i drugih sličnih servisa, kao i usponom blokatora oglasa (ad-blocker), omogućujući ljudima da surfaju web stranice bez oglasa.
Mobile search već sada brojčano nadmašuje desktop pretraživanja. Kao rezultat toga, razvoj search-a ide u smjeru visoke personalizacije korisnika i uređaja. Sada je moguće pretraživati unutar aplikacije, a ne samo na webu, dok će nova vrsta aplikacija nastojiti „gurati“ informacije korisniku, kako bi smanjili njihovu potrebu za search-om.
Messaging aplikacije su trenutno najbrže rastući dio social svijeta te ujedno evoluiraju od aplikacija za isključivo pisanu komunikaciju s prijateljima, do središnje platforme gdje se ostale aplikacije mogu „vrtiti“, omogućujući korisniku da rezervira taxi, koristi online shop pa čak i prijavi probleme u lokalnoj samoupravi. Jedan od takvih primjera je WeChat u Kini.
Karte/mape se tretiraju kao ekosustavi za upoznavanje stvarnog svijeta. Kako mobilni uređaji postaju najvažniji uređaji, sve je veća konkurencija u mapiranju i location uslugama. Uz Google, Apple, raznih automobilskih tvrtki i mnogi drugi pokušavaju ponuditi nove servise koji će se razlikovati po tome kako „navigiramo“ i doživljavamo svijet oko nas.
Umjetna inteligencija
Ima puno novosti koje se mogu kategorizirati kao poboljšanja u umjetnoj inteligenciji.
Raspoznavanje slika je postalo točnije i korisnije. Na primjer, aplikacija poput Blippar-a, koja se prije koristila samo za identificiranje logotipa, sada počinje identificirati predmete (kao što je npr. voće), puno preciznije. Razvoj je to koji je također bitan za ostale buduće tehnologije kao što su self-driven automobili
Sentiment/raspoloženje uvijek je bilo teško pratiti na društvenim medijima, jer ljudi su sark,astični, koriste sleng i sl. Ali korištenje emoticona omogućuje nam lakše odrediti kako se ljudi osjećaju – a ujedno ih je i lakše potaknuti da budu otvoreniji o svojem raspoloženju. I Facebook i Twitter navodno rade na tome da dodatno olakšaju korištenje drugih emoticona kako bi dodali još jedan dublji sloj na “like“.
Pricing/određivanje cijena postaje složenije kako se podaci počinju koristiti u realnom vremenu. Klasičan primjer za to je Uber, gdje tarife rastu tijekom prometnih gužvi, ali ima puno drugih primjera tvrtki s novim konceptima određivanja cijena.