Izvor: Seebiz.eu
Na njemačkoj stranici najvećeg svjetskog internet-pretraživača, ispod polja za pretraživanje danas stoji rečenica: “Želiš li i ubuduće nalaziti ono što tražiš? Uključi se. Obrani svoju mrežu.” Tu je i link do kratkog videa i teksta:
„Bundestag će uskoro raspravljati o zakonu o intelektualnom vlasništvu. Prema tom zakonu, izdavači će imati pravo zabraniti rezultate pretrage internet-pretraživača i sličnih službi, ili da ih uvjetovati plaćanjem. Tebi će tada biti mnogo teže pronaći informacije koje tražiš na internetu. Obrani svoju mrežu od ovog globalnog napada, uključi se i podijeli ovu stranicu sa prijateljima.“
U tekstu, doduše, ne stoji da bi se po novom zakonu internet-pretraživači morali odreći dijela prihoda od reklama. Servisi poput „Google vijesti“ prodaju reklamni prostor na stranicama koje nude vijesti i novinske članke. Ukoliko njemački parlament usvoji ovaj prijedlog, Google će biti prinuđen dio novca “vratiti” medijskim kućama. Očekivano, njemački tisak oštro kritizira Googleovu kampanju.
“Googleov koncern je globalno poduzeće koje radi za profit. Zbog toga Google ima pravo braniti svoje interese, propagirati ih, kao i lobirati za njih. To rade mnoga poduzeća, uključujući i izdavače novina i časopisa. Ali, Google nije spasitelj slobodnog protoka informacija i sigurno nije Robin Hood svih internet-korisnika. Ali, ovaj koncern koji vrijedi milijarde eura predstavlja se baš tako u svojoj velikoj kampanji, kada poziva na otpor protiv planiranog zakona o intelektualnom vlasništvu parolama “Sudjeluj: obrani svoju mrežu”. Internet ne može biti slobodan prostor bez ikakvih propisa, u kojem vlada zakon jačeg. I Google mora to shvatiti. Pravo vlasništva mora važiti i na internetu, iako mnogi korisnici misle da je na internetu sve svejedno, i mladi ljudi prije svih doživljavaju besplatne informacije kao ljudsko pravo. Muzika, video-sadržaji, knjige, novinski članci – sa par klikova su na vašem hard-disku. Legalno? Ilegalno? Baš me briga! Osobe s takvim načinom razmišljanja apsolutno ne uspijevaju shvatiti da se kvalitetan proizvod plaća, i u supermarketu i na internetu”.
A Frankfurter Allgemeine Zeitung smatra da je Googleova kampanja licemjerna:
„I u digitalnom svijetu uspijevaju analogne metode uvjeravanja. Štos je u sljedećem: vlastiti interesi bi se trebali predstaviti kao opći. To je znala još duhanska industrija, sa svojim tvrdnjama da borba protiv upozorenja na kutijama i i zabrane pušenja, nije vezana za njihove prihode, već da je glavna stvar sloboda (…)
I naravno da želimo braniti našu mrežu, slobodu i prava, pa zato kliknemo dalje i otkrijemo o čemu se radi: o zakonu o zaštiti intelektualnog vlasništva, naravno, po kojemu će izdavači i drugi ponuđači podataka dobiti dio zarade koje Google dobija od linkanja. To međutim kod Googela ne piše. Tamo se opisuje zakon koji „svima škodi i nikome ne koristi“, šteti njemačkoj ekonomiji, predstavlja opasnost za raznovrsnost mreže, izaziva „ogromnu pravnu nesigurnost“, koji je „udarac za inovativne medije i autore.(.. )Tko želi saznati još više, uputit će ga na stranicu „Inicijative protiv zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva“. Prema riječima osnivača, to je nezavisna i kritička instanca, doduše uz financijsku podršku Googla. Kolika je ta podrška, još uvijek se ne zna.“
U članku pod nazivom „Google nas podržava“ te njemačke novine kažu da je Google konačno skinuo svoju masku:
„Google nam je konačno rekao, tko je on. Google je mreža, Google, to smo mi. Imamo pitanja, Google nam pruža odgovore. Mi osiguravamo podatke, Google na njima zarađuje. Google to naziva slobodom, ali mi to nazivamo kapitalizmom silikonske doline, gdje jedan svjetski koncern svoje komercijalne interese predstavlja kao ljudska prava svih nas (…) Zaključak: Google pravi svijet po svojoj mjeri. Google je svemoćan. I uz to, sasvim usput, ostvaruje bruto prihode od tri i neto od dvije milijarde eura godišnje.”