Piše: Lana Dakić
Na ovogodišnjoj Poslovnoj konferenciji u Portorožu (Slovenija), koju su organizirali ljubljanski ekonomski fakultet i časopis Finance, Vital Verlič, lider ljubljanske agencije Futura je, zajedno s djecom, podijelio preko 400 posebnih poklona menadžerima koji su učestvovali u radu konferencije – zbirku savremenih svjetskih trendova Mind the Future (Misli na budućnost).
„To je zapravo naš poslovni poklon menadžerima,“ kaže kreativni direktor i suosnivač agencije Futura DDB, Vital Verlič. Zbirka ima nešto dublje značenje. „Pošto mnogo puta zanemarujemo stvari oko nas, željeli smo poslovnim ljudima pokloniti upotrebljivu zbirku informacija koja nije u obliku knjige, već kartica, tako da čitanje mogu započeti bilo gdje,“ objašnjava.
Sve to činimo zbog djece
Zbirku je Verlič slučajno našao u belgijskoj knjižari. „Učinila mi se odličnom, puna je zanimljivih informacija koje u svom poslu trebaju i slovenski menadžeri,“ objašnjava. Zbog toga je odlučio da će to biti njihov novogodišnji poklon poslovnim partnerima. „Ne treba da nas je strah od budućnosti jer je ona u svima nama,“ smatra Verlič. Zbog toga su, na Poslovnoj konferenciji u Portorožu, poklone dijelila djeca. „Sve to činimo, zapravo, zbog njih,“ kaže Verlič.
Korisnici su vaši najbolji oglašivači
„Mnogo puta zanemarujemo stvari oko nas,“ kaže Verlič. S ovom zbirkom savremenih svjetskih trendova poslovni ljudi, po njegovom mišljenju, mogu vidjeti kako oni utiču na njihove proizvode te da li sa svojim proizvodom mogu dugoročno preživjeti na tržištu.
„Danas su korisnici najbolji oglašivači poduzeća,“ ističe Verlič. Zato treba pratiti njihova korisnička iskustva jer ona najbolje govore o tome u kojem pravcu treba razvijati proizvode i usluge. „U Sloveniji imamo jednog od najuspješnijih generika. Ali to samo zbog toga što su priznali da su generici, još uvijek se dobro razvijaju i šire, uspješni su,“ pojašnjava Verlič. „Približno 80 odsto slovenske industrije su generici. Još od vremena bivše Jugoslavije smo stvarali generičke proizvode, prije svega zbog toga jer smo bili zatvorena država. Danas još uvijek imamo mnogo proizvoda koji su generici, kopija nečeg što je uspjelo negdje u svijetu. Zato treba gledati kontekst svijeta, a ne samo Slovenije i susjednih država.“
Korak nazad i pogled na makro okolinu
Zbirku Mind the Future je, krajem godine, izdala švicarska organizacija W.I.R.E. Izdata je u obliku elegenatne kutije u kojoj su na 70 kartica sakupljeni najvažniji trendovi s područja gospodarstva, demografije, sociologije, tehnologije, politike i ekologije. „Budućnost je teško prognozirati. U tako kompleksnim sistemima, na koje utiče nebrojeno mnogo međusobno povezanih faktora, sve se može brzo okrenuti u sasvim neočekivanom smjeru,“ objašnjava osnivač i direktor W.I.R.E., Stephan Sigrist. Da bismo se suočili sa kompleksnošću, treba napraviti korak nazad i skoncentrisati se na makro okolinu, pokušati analizirati dugoročne događaje u široj perspektivi.
Nastaje novi svjetski poredak
Prema sadašnjim ekonomskim odnosima vidimo da ubrzano nastaje novi svjetski poredak. Iako je u suprotnosti s ljudskim uvjerenjem, to nije moguće jednostavno prihvatiti kao uspon istoka i sumrak zapada,“ dodaje Sigrist. Novi svjetski poredak je višeslojna realnost, proširena svjetska pojava i svugdje prisutan proces. „To je istovremeno katalizator i posljedica strukturnih promjena u demografiji i ekonomskom poretku. Otvorenost i spremnost na prihvatanje različitih perspektiva su najvažniji, kako bismo iz toga izvukli što više. Mind the Future otvara novi i drugačiji pogled na nastanak tog novog svjetskog poretka,“ kaže Sigrist.
Zbirku možete naručiti preko internet stranice (cijena je 50 eura), a iduće godine će podatke sjediniti u posebnoj aplikaciji za tablete.
Šta otkriva zbirka?
• Do 2050. godine će na svijetu živjeti devet milijardi ljudi, a nakon toga taj bi broj mogao opadati. Do 2100. godine će na svijetu biti između 6,2 do 11,1 milijardi ljudi. Najvažniji izazov 21. stoljeća će, dakle, biti kako obezbijediti osnovne potrebe za toliki broj ljudi.
• Godine 2030. će se udio srednjeg sloja sa sadašnjih osam povećati na 19 odsto i činit će ga uglavnom Azijci.
• Ponovono otkriće industrijalizacije: uslužni sektor danas predstavlja dvije trećine svih privreda. Sve veće nastojanje u ostvarivanju dobiti vodi ka automatizaciji usluga, što znači ponovnu industrijalizaciju u poboljšavanju ekonomske stabilnosti.
• Voda, zbog porasta broja stanovnika, postaje „nafta 21 stoljeća“. Prema najavama Ujedinjenih nacija, do 2050. godine će četvrtina svjetske populacije biti bez vode.
• Godine 1950. je na svakog stanovnika otpadalo 5.600 kvadratnih metara plodne zemlje – 2050. godine će biti samo 1.500 kvadratnih metara.