Pripremila: Redakcija
Foto: Roger Croes, direktor medijske agencije MEC zaCEE
Golden Drum, kojem prisustvuje oko 800 ljudi, počeo je juče s medijskom akademijom na kojoj je uvodno predavanje pripalo Rogeru Croesu, direktoru medijske agencije MEC za Srednju i Istočnu Evropu, Rusiju, Ukrajinu i regiju CIS.
Osam je vladajućih trendova u medijima kojima se Rogier Croes posvetio u svom predavanju, a poredao ih je ovako:
1. Ljepota digitalnog – (r)evolucija estetike
2. U svakoj stvari ima nečeg digitalnog
3. Galama u trgovačkoj džungli
4. Sadržaji i tehnologija – nova realnost komuniciranja robnih marki
5. Sve veća digitalizacija televizije
6. Društveni mediji – zabava je suština
7. Podaci i marketing
8. Nova ekonomija ometanja
Kako je Croes zaključio, mi ljudi smo naviknuti da zaključujemo po sebi i zato je oglašivačima savjetovao da svoje ponašanje ne preslikavaju na svoju ciljnu javnost.
Mladi posvećuju 5.000 sati godišnje čitanju, 10.000 sati video igrama, a 20.000 sati
Chris May, kreativni direktor skupine Razorfish u Njemačkoj, predstavio je, u uvodu, filozofiju svoje digitalne agencije koja „stvara iskustva koja pomažu u građenju poslovanja i rješavanju stvarnih problema upotrebom kreativnosti.“ To je uporedio s projektom Audi City kojeg su za Audi kreirali u Razorfishu, a koji je, u vrijeme trajanja kampanje, doprinijeo 70-odstotnom povećanju prodaje automobila.
„Konvencionalni pristup marketingu se mora razviti, u digitalnoj eri je mnogo više mogućnosti nego što ih je ikad bilo,“ kaže May koji je naveo nekoliko zanimljivih podataka o digitalnom svijetu. Od početka Twittera se broj tvitova povećao čak za 13.500 odsto. Digitalni domorodci nesvjesno „prebacuju“ između različitih tehnoloških naprava čak 27 puta na dan. Mladi posvećuju 5.000 sati godišnje čitanju, 10.000 sati video igrama, 20.000 sati internetu. Potrošači, njih 76 odsto, ne vjeruju da oglašivači govore istinu u svojim oglasima. Naveo je i deset načina kako kompanije mogu kormilariti u digitalnom svijetu (između ostalog i tako da su autentične i da ispunjavaju obećanje svoje robne marke). Svoje predavanje je zaključio riječima: „Ne radi se o tome da ubjeđujemo ljude da nešto hoće. Radi se o tome da stvaramo stvari koje ljudi hoće.“
Stvarajte, ali pri to ne zaboravite da se zabavljate
Budućnost oglašavanja je u stvaranju takve radne sredine koja će vam omogućiti da radite zapanjujuće stvari na globalnom nivou. „Povežite osnivače agencije s holističnim misliocima. U takvoj saradnji mogu nastati odlična rješenja,“ kazao je u sekciji Nova agenda Ulrich Proeschel, potpredsjednik za poslovni razvoj u agenciji TBWA Europe, koji se posvetio značaju inovacija.
Prema riječima Proeschela, inovacije i dugoročni eko sistem su ključ do uspjeha svake kompanije. Istakao je i značaj saradnje i zajedničkog stvaranja kako bi dobili bolji uvid u potrošača. „Međusobno povezivanje kreativnih ljudi, onako kako to omogućava, na primjer, platforma Meet CoCreator, može promijeniti svijet. Tehnologija olakšava mnogo stvari, ali saradnja ljudi je ono što donosi promjene,“ ubijeđen je Proeschel koji kreativcima još savjetuje da se ne zaborave zabavljati dok rade.
Kako postići da o vama izvještavaju svjetski mediji
Davor Runje, suosnivač hrvatske agencije za društvene medije Drap, posvetio se masovnom finansiranju kao „novoj velikoj stvari“ za agencije. Na primjeru aplikacije za trudnice Baby Watch i saradnje s hrvatskim komičarom Ivanom Šarićem, pokazao je kako postići da o vama izvještavaju svjetski mediji. Ako imate viralni video, kao što su Šarićev „Zaposli me Jon Stewart“, ili njegov govor poznatog businessmana Richarda Bransona, Runje savjetuje da ne ubjeđujete lokalne, domaće medije, već da ciljate svjetske medije i proširite vijest među blogerima.
Agencije su počele koristiti jezik Marsovaca jer su oglasi na Facebooku i tvitovi, valuta s Marsa
Matevž Klanjšek, suosnivač i direktor produktnog razvoja u Celtri je, u predavanju pod naslovom Agencije su s Venere, a oglašivačka tehnologija s Marsa, poredio razliku među velikim oglašivačkim lancima kao što su Wpp, Publicis, Omnicom, Interpublic i Dentsu (u liku Venere) i oglašivačkih kompanija, kao što su Google, Facebook i Twittere (koje su pale s Marsa). U želji da agncije ratuju s napadačima s Marsa, počele su stvarati svoja tehnološka rješenja (Publicis je, na primnjer, s tim ciljem osnovao Vivaki, a WPP – Group M). „Agencije su počele koristiti jezik Marsovaca jer su oglasi na Facebooku i tvitovi, valuta s Marsa, a ne s Venere“. To je veliki problem jer agencije gube, zaboravljaju zbog čega su posebne. Umjesto da stvaraju oglase kao što je legendarni Applov 1984, objavljuju šale na Facebooku i Twitteru. Gube sposobnost razvijanja strasti potrošača prema robnim markama. Tehnolgija vam to neće omogućiti, morate imati privlačan sadržaj čiji će rezultat biti zdrav odnos između potrošača i robne marke,“ istakao je Klanjšek. Po njegovom mišljenju, sadržaj je taj čime agencije mogu pobijediti Marsovce uprkos njihovoj tehnologiji.
Vođenje predstavlja motiviranje drugih da urade to što je potrebno
Ravid Kuperberg, partner u izraelskoj kompaniji Mindscapes, koja se bavi obrazovanjem agencija o tome kako njihove kreativne alate i razmišljanja iskoristiti za veći uspjeh, pokazao je brojne primjere kreativnih kampanja iz cijeloga svijeta koje ne odaju utisak da je riječ o oglašavanju. Ivan Stanković, vlasnik regionalne agencije Communis je, u sekciji životnih iskustava kreativaca, govorio o svom usponu na Island Peak, jedan od himalajskih vrhova od šest hiljada metara i o tome šta ga je njegovo iskustvo naučilo (između ostalog i to da završite to što ste počeli). Folker Wrage, regionalni poslovni direktor agencije McCann, naveo je deset temeljnih saznanja sa njegovog nedavnog školovanja na Berlinskoj školi za kreativno vođenje (na primjer, da vođenje predstavlja motiviranje drugih da urade to što je potrebno).