Pregled su obavili organi za zaštitu potrošača u 22 države članice EU te Norveškoj i Islandu. Provjerili su objave 576 influensera na glavnim društvenim mrežama (najviše ih je bilo na Instagramu). Utvrdili su da je čak 97% influensera objavljivalo komercijalne sadržaje, a da je samo 20% njih označilo svoje objave kao oglašavanje, kako je to definirano evropskim zakonodavstvom o zaštiti potrošača. Neki od influensera su čak promovirali nezdrave ili opasne proizvode i djelatnosti.
Evropsko zakonodavstvo nalaže obavezu transparentnosti komercijalnih komunikacija, što znači da influenseri moraju otkriti svoje oglašivačke poslove. Akt o digitalnim uslugama, koji važi od 17. februara 2024., nalaže internet platformama i influenserima obavezu preglednosti komercijalnih komunikacija. Influenseri koji nude audiovizualne sadržaje moraju se pridržavati i pravila Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, uključujući i one o komercijalnim komunikacijama i sadržajima koji su škodljivi maloljetnicima. Evropska komisija je 2023. godine uspostavila i Influencer Legal Hub, gdje influenseri mogu pronaći informacije o skladnosti njihovih usluga sa evropskim pravom.
Marketing influensera trenutno prati i Savjet EU. Njegovi zaključci će biti objavljeni u maju. Iako neće imati pravnu snagu, predstavljat će značajno usmjerenje u daljem praćenju zakonodavstva s tog područja.