Foto: Vedran Židanik i Elvis Mehmedović
Na kraju subotnjeg dijela izložbenog programa Dana D dodijeljene su nagrade najboljim izlagačima s D-izložbe po sudu žirija. Podsjetimo, riječ je o tradicionalnoj izložbenoj platformi festivala Dan D za predstavljanje natječajem izabranih najboljih mladih dizajnera iz Hrvatske i regije, do navršenih 35 godina, koja je od prvog izdanja Dana D bila i ostala programska okosnica festivala. Na ovogodišnjoj D-izložbi sudjelovalo je četrdesetak izlagača i izlagačkih timova iz Hrvatske te Srbije i Bosne i Hercegovine.
Najbolje od izlagača izabrao je međunarodni žiri koji je djelovao u sastavu Tulga Beyerle, dizajnerica te kustosica i stručnjakinja na području dizajna, Austrija, Jan Boelen, kritičar i kustos suvremene umjetnosti i dizajna, Belgija i Giovanni Innella, dizajner, Italija. Žiri je dodijelio prvu, drugu i treću nagradu te četiri posebna priznanja.
Prva nagrada žirija:
Flaster – Vedran Židanik & Elvis Mehmedović, Zagreb
Druga nagrada žirija:
Irena Frantal i Martina Kontošić, Zagreb
Treća nagrada žirija:
Marina Mijatović, Zagreb
Žiri je od svih radova na D-izložbi najviše bio impresioniram radovima u sferi grafičkog dizajna i ilustracije te su istaknuli kako je vidljiva snažna regionalna tradicija u ovom mediju izražavanja. Također su naglasili kako je glavnina radova snažno povezana s kulturološkim i ekonomskim uvjetima u kojim dizajneri žive i rade. Dva od tri nagrađena projekta direktno su povezana s kontekstom grada, a činjenica da se referiraju na Zagreb ne znači da ne bi mogli biti iskorišteni na bilo kojim lokacijama, dapače, mogli bi postati ‘izvozni’ proizvod i predložak za druge gradove. Žiri pohvaljuje činjenicu da ovi projekti funkcioniraju kao inicijatori participacije i interakcije s vlastitim gradom. Dizajneri kroz svoje radove razvijaju alate za istraživanje grada i participaciju u razvoju same ideje, radije nego da nude potpuno gotove produkte.
Projekti koji su zaslužili nagrade i posebna priznanja otvaraju mogućnosti i stvaraju nadu da dizajn može učiniti znakovite učinke na grad, gradsku infrastrukturu i društvo. Ovi prijedlozi idu znatno dalje od tradicionalnog razumijevanja dizajna od kojeg se najčešće očekuje da razvija (nepotrebne) konzumerske produkte.