Večeras se u Sarajevu otvara jubilarni 20. Sarajevo Film Festival. Dok svi mediji izvještavaju o filmovima i velikim filmskim zvijezdama koje će narednih osam dana pohoditi Sarajevo, mi smo zamolili Milenu Garffield iz Washingtona da nam napiše tekst posvećen sponzoriranju kulture i umetnosti. Bez kompanija koje su 20 godina podržavale SFF, danas ne bismo slavili njegovu dvadesetogodišnjicu. Ovaj tekst je njima u slavu i još jedno podsjećanje biznisu zašto treba podržavati umjetnost.
Piše: Milena Garfield
Svi znamo zašto je umetnosti potrebna podrska biinisa, korporacija, brendova ili bogatih donatora u uslovima sve drastičnijih smanjivanja državnih fondova svuda u Evropi. Usled novih ekonomskih prilika, sa fragmentacijom publike i ogromnom ponudom zabavnih sadržaja, položaj institucija kulture, umetničkih projekata i umetnika postaje nezavidan i rizičan te je sasvim jasno da im je neophodno da pronalaze nove načine finansiranja.
Na prvi pogled moglo bi se reći da je veza umetosti i biznisa prilično ciničan brak “lepotice bez miraza” i bogatog “sugar daddy”-ja. Ali, ako se malo bolje zagledamo, videćemo da nije sve onako kako se na prvi pogled čini. Umetnost, ako je posmatramo izdvojeno od industrije zabave (kao što su, na primer Holivud, Brodvej, Cirque de Solei, popularna muzika, televizijski programi itd.), nikada nije mogla da opstane bez nečije podrške. Taj deo Art& Biznis spoja svima je jasan. Ali zašto bi biznis podržavao umetnost, pitanje je sad što bi rekao jedan kraljevic u državi Danskoj. Evo zašto:
Lepota je Bitna. Ili, Šta ce vam kaligrafija kad imate kompjuter?
Odgovor je prost: da biste napravili najbolji kompjuter na svetu. Kada je Stiv Dzobs (Steve Jobs) napustio studije, da bi prekratio vreme upisao je kurs kaligrafije. Poznavanje te starinske umetnosti pisanja inspirisalo ga je da promeni dizajn svojih Mac kompjutera koji su, zbog svoje lepote i jednostavnosti, osvojii svet. Stiv Dzobs je stvorio komjuterske ikonice zahvaljujuci umetnosti lepog pisanja.
Umetnost je biznis. Ili, Zašto da ulažete svoje bogatstvo u nepoznate i nerazumljive umetnike?
Odgovor je očigledan: da biste ga uvećali! Čarls Sači (Charles Saatchi) je, kao veliki ljubitelj moderne umetnosti, godinama kupovao nepoznate britanske umetnike. Potom je, znajući kako da kreira tržište, upotrebio svoj marketinski i preduzenicki genij i od njih stvorio super zvezde, najslavnije i najskuplje savremene umetnike (poput, recimo, Demijana Hersta), čime je zauvek promenio trziste moderne umetnosti ostvarujuci pri tom neverovatan profit za samog sebe, kao njihovog prvog kolekcionara i preborazivši se u jednog od najuticajnih ljudi u svetu savremenih vizuelnih umetnosti. Ljubav prema umetnosti je dobar posao!
Preduzetnici stvaraju ono što umetnici sanjaju. Ili, Šta inženjeri mogu da nauče od Pikasa?
Odgovor je jednostavan: jednostavnost! Apple Univerzitet, koji je namenjen zaposlenima u Apple-u, je najtajanstveniji univerzitet na svetu. Ni polaznicima ni predavačima na ovom univeriteu (profesorima sa Harvarda i Jela, vrhnskim naučnicima, nobelovcima, svetski poznatim umetnicima), nije dozvoljeno da javno govore o ovoj školi niti o njenom programu. Ipak, nedavno je u New York Times- u iz anonimnih izvora procurilo da je jedan od godišnjih kurseva na ovoj školi posvećen proučavanju Pikasa. Tačnije, njegovoj studiji “Bika” koja započinje realističnom i detaljnom slikom bika, a završava se apstraktnim crtezom u kome se i dalje prepoznaju sve neophodne konture čuvenog “Bika”. Dakle, od vrlo detaljne slike do “ideje” bika. Predavanje je namenjeno dizajnerima i inženjerima od kojih se očekuje da na isti način razmišljaju pri kreiranju novih Apple proizvoda: oslobađaju se nepotrebnih detalja da bi došli do istinske lepote jednostavne funkcionalnosti što je osnova svih Apple proizvoda.
Biznisi dolaze i prolaze, umetnost je večna. Ili, Zašto su biblioteke važnije od fabrika?
Jedan od najvecih industrijskih magnata svih vremena bio je Endrju Karnegi (Andrew Carnegie). Ali mi živimo u postindustrijskom dobu i danas vrlo mali broj ljudi može da se seti čime se zapravo Karnegi bavio. Pa, bio je magnat čelika. Ali industrija čelika nije više vodeća industrija našeg vremena. I Endrju Karnegi bio bi odavno zaboravljen kao i vecina bogataša njegovog vremena. Danas svi znaju ime ovog nekada mocnog coveka ne zbog njegovog bogatsva i čelika vec zbog Karnegi Hola i bibioteka koje je izgradio širom Amerike i sveta (uključujući I Univerzitetsku biblioteku u Beogradu).
Dakle, ako želie da budete ikona svoga vremena, kao Steve Jobs, bogati i glamurozni kreatori novog stila, kao Charles Saatchi, ili zauvek upamćeni kao Andrew Carnegie, učite od umetnika, ulažite u umetnost.
Ova kolumna inspirisana je tekstom moga druga Baneta Brkljača, objavljenim nedavno na portalu Media Marktinga, u kome je izavio da je u poslednjih nekoliko godina mnogo više naučio od umetnika, nego od svojih kolega iz biznisa.
U sledećem nastavku : Novi pojam: Fusion Thinking i jedna teška nova reč: dezintermedijacija….