Nedavno istraživanje BBC-ija otkrilo je da velike kompanije troše veliki novac na reklame kako bi došli do „lajkova“ ili fanova na Facebooku koje uopšte ne interesuje njihov proizvod. Čini se da su kompanije, ali više marketinške agencije usmjerene na kvantitet broja pratilaca na društvenim mrežama, negoli na njihov kvalitet. Da pojednostavimo, u marketinškom smislu poruka ili oglasna kampanja stiže do ljudi koji nisu ciljana publika što prouzrokuje neuspjeh cjelokupne kampanje. Da li postoji način da se to izbjegne?
„Generalno, moguće je doći do odlične baze kvalitetnih pratilaca u istoj mjeri kao i baze lažnih. Na duže staze nekvalitetni fanovi, koji se ne uključuju u priču ili uopšte ne postoje, prouzrokovaće loše rangiranje od strane samog Facebooka, pa se njihovi statusi, priče ili slično praktično neće ni vidjeti na profilima korisnika (News feed). Zato je zadatak svake agencije da kroz kvalitetan sadržaj i optimizaciju nađe kvalitetne i uključene fanove,“ kaže za Bizlife portal, Jakob Gamliel, direktor izraelske kompanije Isocia, koja je u Srbiji zajedno sa srpskim partnerima otvorila agenciju D-kit.
Komentarišući nedavno istraživanje Agencija za istraživanje tržišta Masmi i podatak da u Srbiji 89 odsto kompanija smatra je korištenje društvenih mreža korisno za poslovanje, kao i da srpske kompaanije troše 5 odsto budžeta na reklamiranje u socijalnim medijima, Gamliel kaže da postoji veliki raskorak između onog o čemu kompanije razmišljaju i onog šta zapravo rade. „Mislim da će se taj raskorak između kompanija koje razmišljaju da ulože u društvene medije i one koje to zapravo i čine, u budućem periodu smanjiti. Usluga kao D-kit biće po mom mišljenju u sljedeće dvije godine jedan od glavnih faktora na srpskom tržištu. Mislim da će učešće interneta u marketing planovima kompanija u 2013. godini u Srbiji biti između 7-9 odsto.“
On kaže da je u Izraelu, poredeći sa Istočnom Evropom, prisustvo kompanija na internetu u procvatu. Prema njegovim riječima, kompanije na Facebooku troše oko 6 odsto ukupnog budžeta za reklamiranje, dok je taj procenat između 13 i 18 odsto kada je u pitanju zajedničko djelovanje na socijalnim i digitalnim medijima.
Komentarišući trend u Srbiji da se kompanije i dalje odlučuju da se reklamiraju na tradicionalnim medijima, prije svega na televiziji, Gamliel kaže da mu je poznato da Srbi vole televiziju, ali što se tiče samog reklamiranja na TV-u sve statistike u ostatku svijeta, pokazuju da ljudi sve više „preskaču“ reklame. „Reklame u društvenim medijima imaju više sadržaja, a njihova glavna prednost je što targetiraju upravo publiku koja je vama potrebna. Tako kontrolišete vaš budžet, kome se reklamirate i što je najvažnije možete da izmjerite svoje troškove,“ kaže Gamliel.
Ovakav vid reklamiranja prema njegovom mišljenju veoma je pogodan za mala i srednja preduzeća koja za relativno mali novac mogu da dobiju veliku promociju. On navodi primjer jedne male škole u Izraelu koja uči djevojčice pedikiru i manikiru i koja nije imala nikakvo prisustvo na društvenim medijima. „Danas je to najveća zajednica u Izraelu sa više od 20 hiljada devojčica i 18 škola i koja ima gotovo 100 novih učenica svakog mjeseca. Njihov godišnji trošak za prisustvo u društvenim medijima bio je oko 5000 eura,“ navodi Gamliel.
On smatra da je situacija na srpskom tržištu sada idealna za ovakav vid promocije. „Sve više ljudi na internetu, popularnost Facebooka i cijena reklamiranja na ovoj mreži dovode do toga da mala i srednja preduzeća uz mali budžet i dobru agenciju koja će to da im omogući, mogu da naprave čuda,“ kaže za Bizlife Jakob Gamliel iz Isocie.
M.Miličković, Bizlife.rs