Štampani mediji danas se ne razlikuju previše od onih pre 70 godina. Na neki način, novine su danas samo još uspešnije: ima ih daleko više i imaju više čitalaca u svijetu. Ali, na kraju, s dolaskom audiovizuelnih medija, internet medija, konzola, novina i televizije na internetu, kao i prilikama da se svi o svemu informišu na sajtovima kao što je You-Tube, koji je neka vrsta zamjene za radio, papirne novine će postepeno nestati. Ono što će opstati je uvijek prisutno strahovanje o kontroli slobode štampe pa i slobode misli, piše Jacques Attali francuski ekonomista, politički teoretičar, pisac i filozof.
Najbrže će se to, po prognozama, desiti u SAD 2017. godine, 2019. u Velikoj Britaniji, 2024. u Španiji, i u Francuskoj 2029. Za drugi dio čovječanstva, za veliki broj onih koji neće imati mnogo veći životni standard nego današnja zapadna srednja klasa, vjerovatno je da će štampani mediji biti u upotrebi još neko duže vrijeme. Ali čak i u Africi, koju osvajaju mobilni telefoni, vjerovatno je da će papirne novine nestati za oko 70 godina.
Osim toga, nove tehnologije su pred nama: Google naočale, prenosi preko virtualnog ekrana, čak i prenos ljudske misli, čitalac će biti pozvan da se približi predmetu, tako da može da ga vidi očima novinara.
Štampa će u potpunosti biti digitalizovana, sa automatskim prevodom na jezik čitaoca. Vjerovatno je da će centralizovano prikupljanje informacija biti sve više podržavano uz pomoć državnih subvencija. Sve više informacija će biti obezbjeđivano od strane samih učesnika i običnih ljudi. Svi će biti novinari u globalnom sistemu P2P. Pisanje sve većeg broja tekstova bit će automatski kreirano (američka firma Narativna Nauka već generira ekonomske članke koji imaju automatizovanu obradu sirovih podataka). Štampani sadržaj će vjerovatno biti generisan na bazi afiniteta i korišćenjem agregatora koji analiziraju interesovanje za teme poput zdravlja, čitanja, kupovine, putovanja i vremena provedenog u čitanju (američka kompanija Demand Media analizira ključne riječi u skladu sa preferencijama veb korisnika, a zatim pruža personaliziran izbor za čitanje). Video (3D) će očigledno zamijeniti sliku, a, vjerovatno, nekim dijelom i pisanje. Provjeravanje činjenica bit će automatizovano.
Kao posljedica toga, profesija novinara će biti potpuno transformisana: komponenta «pokrivanje događaja» će kopniti dok ne nestane, samo funkcije istraživač (iskusniji novinari koji se bave ključnim temama) i kolumnista (koji objašnjavaju, analiziraju i stavljaju činjenice u određenu perspektivu ) će ostati, jer su po prirodi manje opisni, pa ne mogu biti automatizovani. To će dati veću vrijednost nedjeljnoj štampi.
Papir će se vjerovatno vratiti ali sa interaktivnim ekranima i ultrafinim tehnologijama koje bi trebalo da omogućavaju urednicima da integrišu video sadržaje i čitaocima pruže mogućnost da takve novine štampaju kod kuće. Vidjet ćemo miješanje štampanih medija, elektronskih medija, online medija, informacija, obrazovanja i zabave.
Ništa ne isključuje mogućnost hiper-nadzora medija, uz pomoć novih tehnologija. Kao i uvijek, sloboda štampe ostaje glavni izazov. To sve će se proširiti i na slobodu misli, pa čak i način da se izbjegne prodor cenzure unutar sopstvenog uma.