Napisala Megan Williams
Svake četiri godine svijet prati najavu narednog domaćina Olimpijskih igara. Iščekivanje koje okružuje tu najavu prati otkrivanje vizuelnog identiteta novih Igara – prilika je to o kojoj dizajneri pričaju koliko i sama šira javnost.
Dizajnersko naslijeđe Olimpijskih igara toliko je slavno da je lako zaboraviti da same Olimpijske igre imaju vlastiti brend o kojem trebaju brinuti. Od posljednjeg razvoja njenog vizuelnog identiteta koje datira iz 2011. godine, potrebe organizacije su evoluirale, objašnjava May Guerraoui, šefica upravljanja brendovima MOK-a. Tako je započeo opsežan proces razvoja brenda čiji se elementi postepeno razotkrivaju, a očekuje se da će u potpunosti biti implementirani do Igara u Parizu 2024.
One of the core aims has been to bring consistency across all touchpoints, particularly in digital contexts, to ensure the Olympic brand comes across as “relevant and credible”. But that bid for consistency only works if people across the organisation embrace and implement it, Guerraoui tells us: “The project therefore had to be wide-reaching, collaborative and include all IOC departments, and with a big organisation that can be a challenge in itself.”
Jedan od osnovnih ciljeva bio je unijeti konzistentnost u svim dodirnim tačkama, posebno u digitalnom kontekstu, kako bi se osiguralo da olimpijski brend izgleda kao „relevantan i kredibilan“. Ali ta težnja za dosljednošću funkcionira samo ako je ljudi u cijeloj organizaciji prihvate i implementiraju, kaže nam Guerraoui: „Projekat je stoga morao biti širok, kolaborativan i uključivati sve odjele MOK-a, a kada se radi o ovako velikoj organizaciji, to je izazov samo po sebi.”
The Olympic colours – second only to the iconic interlocking rings in terms of recognisability – have been “subtly optimised” to have more impact and flexibility, she explains. These have been joined by an extended palette of complementary colours reflecting the gold, silver and bronze medals, to be used for cases like data visualisation and infographics
Olimpijske boje – druge po prepoznatljivosti, nakon ikoničkih olimpijskih prstenova, „suptilno su optimizovane“ kako bi bile upečatljivije i fleksibilnije, objašnjava ona. Pridružena im je proširena paleta komplementarnih boja koje odražavaju zlatne, srebrne i bronzane medalje, a koristit će se za slučajeve kao što su vizualizacija podataka i infografika.
Pored razvoja postojećih osnovnih elemenata brenda, proces je uključivao i razvoj novih, uključujući tri nova tipografska rješenja od strane tri tipografa. Jedno od rješenja vidljivo je u redizajniranom logotipu. Široki paket ilustracija također su kreirale tri različite osobe, a one pomažu u prenošenju tema i ideja koje je teško izraziti fotografijom.
„Umjetnost i kreativnost odigrale su veliku ulogu u olimpijskoj historiji, a ne samo u dizajnu Olimpijskih igara. Od 1912. do 1948. uz sport su se održavala i likovna takmičenja – sa olimpijskim medaljama koje su dodjeljivane arhitektama, pjesnicima i umjetnicima“, kaže Guerraoui. “Željeli smo da ovu ideju zagovaranja umjetnosti vratimo u identitet brenda.”
Novi katalog piktograma kreiranih sa “striktnim uglovima od 45 i 90 stepeni, ujednačenim radijusom i konzistentnom težinom linija”, radi univerzalne prepoznatljivosti, bit će predstavljen u narednim mjesecima. Guerraroui objašnjava da su „prvi sistematski piktogrami uvedeni na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. godine, kada su se ljudi iz cijelog svijeta okupili na prvoj Olimpijadi u Aziji. Od tog ključnog trenutka, svako izdanje Igara proizvelo je vlastitu iteraciju sistema piktograma, primjenjujući novi stil koji odražava kulturu grada domaćina.
„Univerzalni sistem piktograma koji smo razvili, sa svojom čistom geometrijom i preciznim vizuelnim ritmom, oslanja se na olimpijsku istoriju. Jezički je to neutralan, rodno neutralan sistem vizuala izgrađen za potrebe današnjice.”
Novi pristup grafičkim uređajima stavlja naglasak na sport, sportiste i obrasce koji prožimaju Olimpijske igre
„Na primer, stavili smo sportiste u srce sistema novog vizuelnog identiteta i to sa Field of Play (FOP) dizajnom, grafičkim sistemom koji izražava olimpijski brend kroz boju i geometriju, a inspirisan je Igrama“, kaže Guerraroui. “Bio je to način da se Igre ugrade u brend na bezvremenski način, bez predstavljanja određenog sportiste ili trenutka na način na koji bi to, na primjer, uradila fotografija.”
Iako su mnogi od ovih izbora napravljeni imajući u vidu digitalne dodirne tačke, cijeli projekat je bio „balans između tradicije i savremenog doba, štampanog i digitalnog. Cilj mu je bio izgraditi snažan vizuelni identitet uz istovremeno omogućavanje fleksibilnosti“.
Istorija dizajna povezana sa pojedinačnim Olimpijskim igrama bila je „stimulativna“, kaže Guerraoui, i inspirisala je nekoliko naših izbora tokom ovog procesa, na primjer, tip slova na ekranu koji ukazuje na ambleme Tokija 1964. i Seula 1988. Ipak, bilo je važno stvoriti sveobuhvatni identitet brenda koji je izolovan, kaže ona – “nešto bezvremeno što ne izdvaja nijedan određeni trenutak niti mjesto”.
