Razgovarao: Ekrem Dupanović
Nakon jučerašnjeg Dnevnika posvećenog 29. rođendanu Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, ponovo se vraćamo savremenoj umjetnosti. Ovoga puta kroz posjetu Galeriji Novembar u Beogradu, nezavisnom prostoru namijenjenom savremenim umjetničkim praksama i tokovima. Galerija je povezana sa komunikacijskom indiustrijom preko svog osnivača i vlasnika Srđana Šapera, predsjednika I&F Grupe, čovjeka bogatog interesovanja za umjetnost i za sve što je kreativno i inovativno. Ovaj vrijedan umjetnički prostor koji zadovoljava sve standarde prezentacije savremene umjetnosti, mjesto uživanja i kontemplacije, produkt je Srđanove ideje i vizije. Galerija je ubrzo nakon otvaranja uspjela da privuče pažnju šire i stručne javnosti te samih umjetnika.
Tako je Vračar, beogradski kvart poznat po restoranima i kafićima, dobio prepoznatljiv umjetnički prostor koji je brzo postao popularan o čemu svjedoči i podatak da galeriju Novembar dnevno u prosjeku posjeti 30 do 50 ljudi što, na mjesečnom i godišnjem nivou, predstavlja zavidan broj posjetilaca.
O Galeriji Novembar, izložbama koje je ove godine organizirala i umjetniima čija je djela izlagala, razgovarao sam sa direktoricom i kustosicom Anom Simonom Zelenović.
Media Marketing: Bližimo se kraju godine. Kako biste je ocijenili sa stanovišta Galerije Novembar? Kakva je bila godina i koliko je pandemija uticala na posjete?
Ana Simona Zelenović: Ova godina je, kao i prethodna, korona godina, što uvek za galeriju znači izazov u privlačenju publike i poseta. Naravno, primećuje se da ljudi pri posetama izbegavaju gužve i događaje, ali zato dolaze namenski i sa dosta intimnijim pristupom individualnim razgovorima sa umetnicima/cama i galeristkinjama. Tako da bih rekla da se dogodio zaokret od kolektivnog ka personalizovanom pristupu.
Media Marketing: Koliko je bilo izložbi i čije sve radove su ljubitelji savremene umjetnosti mogli pogledati?
Ana Simona Zelenović: Ove godine smo imali osam izložbi – imali smo priliku da izložimo skulpture i crteže Milije Čpajaka, akvarele i skulpture-instalacije Olivere Parlić, crteže ugljem Marka Velka, nove slike Jelene Bulajić, akvarele Gorane Bačevac, a na dve grupne izložbe Summer Vibes i Winter highlights izložili smo slike Aleksandre Branković, kolaže Dunje Đolović, instalacije i objekte Brankice Žilović Chauvain, kolaže Vladimira Lalića, crteže Maria Kolarića, Emilije Radojičić i Selene Vicković, printove Ane Milenković, video rad Anastasije Pavić, fotografije Koste Đurakovića i skulpture i instalacije Nikole Dimitrovića.
Media Marketing: Novembar je galerija koja izlaže isključivo radove savremenih umjetnika. Kako savremena umjetnost komunicira s publikom generalno…?
Ana Simona Zelenović: Moram da priznam da se uvek iznenadim šta sa kim komunicira! To je često jako nepredvidivo, kao i sama umetnost. Recimo, tokom letnje izložbe koja se ticala tela i seksualnosti, sa posebnim fokusom na queer identitet, stariji ljudi, za koje smo se najviše bojali da će biti konzervativni, jako su interesantno reagovali. Takođe, uvek je iznenađujuće kako istu izložbu različito dožive različiti ljudi. Tu je najbolji primer solo show Marka Velka čiji crteži su jednima komunicirali mračna osećanja nelagode, a drugima osećaj mira.
Media Marketing: …a kako sa raznim tipovima posjetilaca i posjetiteljki, različitim generacijama, različitim statusima i obrazovnim slojevima?
Ana Simona Zelenović: Na ovo pitanje sam delimično odgovorila u prethodnom odgovoru – nema pravila po pitanju komunikacije. Mislim da bi zaključak nakon nekoliko godina iskustva rada u galeriji savremene umetnosti bio da umetnost komunicira sa ljudima na veoma ličnom nivou, da su sentimenti manje pretpostavljivi od ukusa, dok za stil možemo kao galeristi negde i da pogodimo šta kome prija. Likovnim delom komunicirana osećanja su često mnogo manje pretpostavljiva.
Media Marketing: Kada se govori o savremenoj umjetnosti, onda se najčešće kaže da ona mora biti aktuelna , ali da pri tom aktuelno ne znači djelo koje je nastalo juče – ono mora da ima današnji značaj. Kako uspijevate održati tu aktuelnost?
Ana Simona Zelenović: Galerija od osnivanja prati likovnu scenu upravo sa namerom da prepozna savremenost u likovnom stvaralaštvu – bilo tako što odabira umetnost koja komentariše društvenu realnost, ili tako što se trudi da prati stilske i konceptualne inovacije. Aktuelnost je, iskeno, težak izazov, posebno jer mi se čini da ljudi, makar u ovoj sredini i kada je umetnost u pitanju, imaju otpor prema promenama, pa tako i prema inovacijama. A posebno ako te aktuelnosti dovode u pitanje ukus prethodne generacije ili etablirane likovne vrednosti. Zato mi se čini jako važnim da institucija galerije kojoj ljudi veruju (nažalost baš zato što je institucija), bude prostor gde se promene podržavaju i inovacije potvrđuju kao vrednost.
Media Marketing: Galerija Novembar podržava mlade umjetnike i umjetnice, kustose i kuistosice, u skladu sa vizijom osnivača Srđana Šapera. Ta vizija podrazumijeva da Galerija služi i kao platforma gdje bi se mladi, koji tek grade svoju karijeru, etablirali na umjetničkoj sceni i podsticali u daljem radu. Da li je ove godine bilo saradnje sa mladim umjetnicima?
Ana Simona Zelenović: Više nego ikad! 😊 Ovo mi je posebno drago da ste pitali jer mislim da se u institucijama mladim umetnicima, pritom mislim na jako mlade koji su tek završili studije ili još uvek studiraju, ne daje dovoljno prostora. Zato se svojim radom u galeriji kao kustoskinja trudim da ohrabrim mlade umetnike i umetnice da izlažu, da rade nešto novo što ih uzbuđuje, ili možda plaši, da te nesigurnosti i nelagodu izražavanja ličnih osećanja i razmišljanja prevaziđu kroz pojavljivanje na sceni. Galerija Novembar od svog osnivanja pruža podršku mladima i hvala osnivačima na tome jer se oseća da je prostor galerije vremenom postao pravi prostor razmene ideja, kao i mesto gde se međusobno inspirišemo za rad i nove projekte.
Media Marketing: Novembar je prodajna galerija. Koliko Beograđani ulažu u umjetnost, koliko su spremni platiti za dobro djelo savremene umjetnosti?
Ana Simona Zelenović: Uh, to pitanje je uvek nezgodno za odgovor. Ne mogu da generalizujem jer ima raznih primera. Mislim da su Beograđani, barem naši redovni posetioci, spremni da plate, mnogi čak i po cenu žrtvovanja nečeg drugog, budući da u Srbiji nema mnogo ljudi koji mogu neosetno po svoj džep da sebi priušte dela savreme umetnosti. Mladi ljudi, na primer, imaju jaku želju da kupe savremenu umetnost jer ona komunicira njihova stanja i razmišljanja. Često pri posetama čujemo kako fantaziraju o nekom delu, ali im je teško da ga sebi priušte. S druge strane, neki stariji, koji možda mogu to sebi da priušte, teže menjaju svoj ukus. Stalno porede cene savremene i „mrtve“ umetnosti, kao da je savremena umetnost ta koja je dužna da manje vredi jer je nova. Ipak, među našim kupcima ima različitih starosnih i klasnih struktura i svaki put se obradujemo kad vidimo da su spremni da za umetničko delo dobro plate.
