Božidar Abramović, izvršni direktor hrvatske medijske agencije Omnicom Media Group, predsjedavat će stručnim žirijem Konferencije o medijskim trendovima SEMPL koja će se održati u Portorožu 19. i 20. oktobra. Ocjenjivanje prijavljenih radova ove godine ima poseban značaj jer se SEMPL vraća nakon četiri godine tako da nema kontinuiteta u vrednovanju medijskih kampanja. Medijska industrija je doživjela velike promjene, malo toga je ostalo isto. Promijenili su se komunikacijski kanali, potrošači i kanali distribucije. Sve to treba uzeti u obzir kada se budu ocjenjivale medijske strategije i kreativnost prijavljenih radova. O tome govori i Božidar u intervjuu kojeg je dao pred početak rada žirija.
SEMPL konferencija vraća se ove godine nakon četiri godine odsutnosti. Vi ćete predsjedati stručnim žirijem koji će ocjenjivati pristigle radove. Što za struku znači povratak konferencije koja nagrađuje najbolje medijske strategije?
Božidar Abramović: Povratak konferencije pruža priliku da se medijski stručnjaci ponovno okupe, razmjene iskustva i najbolje prakse te upoznaju s najnovijim trendovima i inovacijama u industriji. To pomaže u jačanju struke i promociji važnosti medijskog planiranja i zakupa medija.
SEMPL i ove godine nudi visokokvalitetne predavače i panele koji pružaju vrijedne uvide i znanje. A nagrade za najbolje medijske strategije, koje će se dodjeljivati na konferenciji, ističu izvrsne radove i potiču nas da težimo boljim rezultatima i kreativnijim rješenjima.
Neophodno je da se nagrađivanje najboljih radova vrati. Smatram da bi izostanak imao nekoliko značajnih posljedica za struku jer nagrade često služe kao izvor motivacije i inspiracije. Raditi na projektima koji se mogu kvalificirati za nagrade potiče timove da rade kreativno.
Jednako tako, nagrade često prepoznaju i vrednuju inovacije u medijskim strategijama. Kada nema ovih poticaja, moglo bi doći do manjeg eksperimentiranja s novim pristupima i strategijama, što može usporiti napredak industrije.
Nagrade često pružaju transparentnost u vezi s kvalitetom rada agencija i profesionalaca. Klijenti se oslanjaju na ove nagrade kako bi odabrali partnere za svoje kampanje. Bez nagrada, može doći do manje transparentnosti i teže procjene uspješnosti agencija.
Nagrade su prilika za edukaciju i razmjenu iskustava. Case studyevi i prezentacije omogućavaju medijskim stručnjacima da dijele svoja iskustva i najbolje prakse s kolegama. Izostanak ovih prilika može dovesti do manje edukacije i razmjene iskustava unutar struke.
U konačnici, nagrađivanje najboljih radova potiče zdravu konkurenciju među agencijama i stručnjacima. Bez njih, konkurentnost može oslabiti, što može dovesti do manje inovacija i smanjene kvalitete usluga općenito.
U svijetu, u kojem svjedočimo svakodnevnoj poplavi raznolikih informacija, naša pažnja i sposobnost fokusiranja sve je niža. Kako ta činjenica utječe na kreiranje medijske strategije koja teži upravo tome – privlačenju (i zadržavanju) pozornosti?
Božidar Abramović: U današnjem svijetu, gdje je pažnja ljudi vrlo ograničena, odnosno privlačenje te zadržavanje pažnje postaju sve teži zadaci, odabir pravih medijskih kanala igra ključnu ulogu u uspjehu komunikacijskih strategija.
Pri odabiru kanla, prva stanica je precizno ciljanje. Cilje je poruku usmjeriti prema ljudima koji su najviše zainteresirani za ono što nudimo. Pri tome televizija i radio i dalje igraju važnu ulogu, posebno za široku publiku koja preferira tradicionalne medije.
Društveni mediji omogućuju nam da komuniciramo s publikom na interaktivan način, dok web stranica pruža dublje informacije. Kreativnost u pristupu je ključna, jer svaki kanal zahtijeva specifičan pristup.
Svjesni smo da se pažnja brzo mijenja, i zato moramo neprestano pratiti rezultate i brzo se prilagođavati. Ako primijetimo da televizija ili radio više ne donose željene rezultate, moramo biti spremni preusmjeriti resurse na bolje opcije.
Ukratko, privlačenje i zadržavanje pažnje podrazumijeva duboko razumijevanje publike, kreativnost u pristupu, kontinuirano praćenje i prilagodbu sadržaja kako bismo osigurali da naše poruke ostvaruju željene rezultate. Pažnja je luksuz koji treba zaslužiti, bez obzira na kanal komunikacije.
U posljednjem desetljeću internet i društvene mreže su preuzeli vodeću ulogu u medijskoj mreži. Kako ocjenjujete trenutno stanje tiska i televizije i kakvu im budućnost predviđate?
Božidar Abramović: Trenutno stanje tiska i televizije doživjelo je značajne promjene tijekom posljednjeg desetljeća, a budućnost ovih tradicionalnih medija često je tema rasprave. Evo kako bih ocijenio njihovo trenutno stanje i budućnost:
Tisak:
Tisak trpi značajan pad u tiražama i prihodima tijekom posljednjeg desetljeća. Mnogi ljudi sada preferiraju digitalne platforme za čitanje vijesti i informacija su dostupne instant putem interneta. Digitalno oglašavanje omogućuje i jednostavnije ciljanje publika na precizniji način.
Međutim, tisak i dalje ima svoje vjerne čitatelje i nudi nekoliko prednosti. Tiskani mediji nude dubinsko novinarstvo, analize i istraživačke priče koje često nedostaju na digitalnim platformama. Također, tiskani mediji imaju povijest i ugled koji im pomažu održati relevantnost. Stoga, dok se tisak možda smanjuje u obimu, i dalje će privlačiti određenu publiku.
Televizija:
Inernet i streaming usluge poput Netflixa, Amazon Primea i Hulua mijenjaju način na koji ljudi gledaju televiziju. Tradicionalni kablovski televizijski operatori doživljavaju smanjenje broja pretplatnika jer ljudi sve više prelaze na streaming usluge koje nude veći izbor sadržaja i fleksibilnost u gledanju.
Unatoč tim promjenama, televizija i dalje ostaje snažan kanal za oglašavanje. Televizija ima masovni doseg i može privući veliki broj gledatelja tijekom događanja poput sportskih natjecanja ili emisija uživo. Na ovim područjima televizija je još uvijek pristupačna i isporučujuje najbži doseg u odnosu na cijenu. Stoga oglašivači i dalje prepoznaju neophodnost televizije.
Budućnost tiska i televizije vjerojatno će biti sve više digitalna. Tisak će se vjerojatno smanjivati u tiskanim izdanjima, ali će se fokusirati na digitalne platforme i pretplatničke modele. Televizija će se također prilagoditi digitalnom dobu, a streaming usluge i video na zahtjev i dalje će rasti.
Ključno je napomenuti da će tradicionalni mediji pronaći načine kako se izdvojiti u digitalnom okruženju. To će uključivati ponudu jedinstvenih i visokokvalitetnih sadržaja, interaktivnih iskustava i boljeg ciljanja oglašivača.
U konačnici, tradicionalni mediji će i dalje imati svoje mjesto u medijskom pejzažu, ali će morati evoluirati kako bi ostali relevantni.
Ako su do prije nekoliko godina influenceri predstavljali dašak svježeg zraka u promociji brenda, danas su gotovo samorazumljivi, a njihov status u kvaliteti kreiranja sadržaja i posljedičnom doprinosu vidljivosti, ugledu i rezultatima promocije često dijeli mišljenja. Kako ocjenjujete njihovu ulogu ovih dana?
Božidar Abramović: Uloga influencera u promociji brendova i proizvoda doista je prošla kroz značajne promjene tijekom posljednjih nekoliko godina.
S porastom popularnosti influencera, tržište je postalo preplavljeno brojnim osobama koje se bave influencer marketingom. To je dovelo do zasićenja tržišta i smanjenja autentičnosti pojedinih influencera. Sada se mnogi pitaju koliko su stvarno autentični i koliko vjerodostojno podržavaju proizvode ili usluge koje promoviraju.
Danas influenceri dolaze u raznim oblicima i veličinama. Tu su mikroinfluenceri s manjim brojem pratitelja, makroinfluenceri s velikim brojem pratitelja te slavne osobe iz raznih industrija. Svaka od tih kategorija ima svoje prednosti i nedostatke, a odabir influencera ovisi o ciljevima kampanje i raspoloživim sredstvima.
Autentičnost je postala ključna učinkovitost influencer marketinga. Publika sve više traži iskrenost od influencera. Oni koji uspiju očuvati svoju autentičnost često imaju veći utjecaj na svoju publiku.
Stoga, ostavljanje jasnih ciljeva i mjerenje učinkovitosti kampanja s influencerima postalo je važnije nego ikada. Oglašivači žele vidjeti konkretne rezultate, poput povećanja prodaje ili angažmana publike, kako bi opravdali ulaganje u influencer marketing.
Zaključno, učinak influencera ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući odabir pravog influencera, autentičnost kampanje te mjerenje rezultata. Dok su influenceri možda postali uobičajeni u promociji, njihova uloga i dalje može biti značajna ako se pravilno koriste kao sastavni dio šire strategije marketinga. Važno je da influenceri i dalje nude vrijednost publici i održavaju autentičnost kako bi ostvarili pozitivan utjecaj na brendove i proizvode koje promoviraju.
Umjetna inteligencija i virtualna stvarnost zadiru sve dublje u naše živote, što naravno ne isključuje medijsku sferu. Naprotiv, vjerojatno su u određenoj mjeri itekako dobrodošle. Ali ipak – mislite li da bi to dugoročno moglo ugroziti ili čak istisnuti rad kreatora kako u medijskima tako i u agencijama za oglašavanje?
Božidar Abramović: Dolazak umjetne inteligencije (UI) i virtualne stvarnosti u medijsku sferu donosi brojne promjene i mogućnosti, ali i postavlja pitanja o budućnosti rada kreativne i medijske agencije.
Smatram da umjetna intelegencija može pružiti alate za automatizaciju određenih aspekata medijskog planiranja, poput učinkovitijeg rasporeda investicija te prećenje isporuke. U kreativnom dijelu može automatizirati proizvodnju oglasne poruke ili grafičkog dizajna. Može ubrzati proces i smanjiti troškove, ali ne nužno zamijeniti kreativnost.
UI može olakšati i ubrzati personalizaciju i ciljano oglašavanje kroz dublje razumijevanje korisnika i proizvodnju personaliziranog sadržaja. To može potaknuti kreatore da razvijaju kreativnije strategije koji se prilagođavaju specifičnim potrebama publike.
Korištenje UI za stvaranje i testiranje prototipova ili kreativnih koncepta može ubrzati i proširiti razvoj kreativnih projekata.
S druge strane, izazov za UI je očuvanje autentičnosti i ljudske povezanosti. Kreativnost često proizlazi iz ljudskih emocija, iskustava i perspektiva koje može biti teško za repliciranje pomoću tehnologije.
Dugoročno gledano, tehnologija ne mora nužno ugroziti rad kreativnih i medijskih agencija, već ih može podržati i nadopuniti. Svi moramo prilagoditi svoje vještine i razviti razumijevanje tehnologije kako bi bolje iskoristili nove alate. Umjesto zamjene, tehnologija će potaknuti razmišljanje izvan okvira i razvoj kreativnih ideja koje se bolje uklapaju u digitalni svijet.