Mjesečni susret Društva za marketing Slovenije bio je posvećen marketingu u odnosu prema razvoju i inoviranju. Marketing kao pokretač razvoja i inovativne klime u poduzeću bila je tema koja je povezala goste iz raznolikih poduzeća. Gosti moderatora okruglog stola, Primoža Hvale (HSC), su bili: Toni Balažič, Žito Ljubljana, Davorin Šimunić, Ledo Zagreb, mag. Mija Lorbek, Uniki, dr. Klemen Španinger, DiaGenomi i Hine Alex Vrtačnik, Svetloba d.o.o..
Uvod u susret je napravila mag. Violeta Bulc (Vibacom), koja je prezentirala svoju istraživačku strast: sisteme. Sistemi su i proizvodi i usluge, timovi i poduzeća, kako lokalna zajednica tako i cijela država. Poluga njihovog djelovanja je inovativnost. Smatra da ne postoji samo jedan mogući pravac rasti poduzeća, da on nije nužno u povećanju prihoda i smanjivanju troškova niti u podizanju kredita. Rast sistema se može odraziti kao organska u ugledu, dometu, vjernosti, uticaju, intelektualnom kapitalu.
Četiri stotine godina analitičkog razmišljanja se povlači pred sistemskim pristupom, koji može uspješno povezivati dijeliće tako da svaki korak ima svoj smisao i da vodi zajedničkom dobru. Dodanu vrijednost danas stvara sistemsko, cjelovito razmišljanje. Slijedeći trend je globalizacija, prema riječima Bulčeve, čudnovata poluga koju smo pretvorili u krizu. Osjećamo je kao pometnju jer nemamo razvijene alate kako bismo mogli upravljati novom realnošću. Globalizacija je poremetila do sada uređene strukture. Kao posljedica toga, događa se da horizontalne, mrežne strukture, zamjenjuju vertikalne. Globalizacija nas je natjerala da budemo uspješniji u lokalnoj privredi gdje se ukazuju nove poslovne mogućnosti. Potreban je još jasan identitet i razumijevanje svoje uloge, inače ćemo izgubiti svoju moć povezivanja. I, na kraju, potrebna nam je redefinicija etike i svijesti.
Inovativnost je nadgradnja izvora produktivnosti. Samo ako smo u stanju ovladati svim procesima, koji obezbjeđuju odgovarajuću cijenu i kvalitet, možemo pojedine segmente poslovanja uspješno puniti novostima. Menadžer od vođe postaje skrbnik, čovjek koji stvara uvjete da saradnici mogu procvjetati. To je inovacijski menadžer. Inovativni menadžer stvara nove poslovne modele.
Prema istraživanju švedskog gospodarstva, 50 odsto inovacija nastaje u saradnji s kupcem, a samo 3 odsto u laboratoriji. Španinger je kazao da se s tim potpuno slaže, u ulozi vlasnika poduzeća, ali ne, ako na sebe gleda kao na čovjeka koji je djelomično zaposlen u institutu.Iz svog vlastitog iskustva pretpostavlja da mnogo toga što istražuju – uključujući i svoj doktorat – nikada neće ugledati svjetlo dana. Balažič bi podatke Violete Bulc usmjerio na međuorganizacijsko poslovanje (B2B), gdje ima mnogo dijaloga s kupcima dok u granama, koje djeluju na masovnom tržištu, smatra da približno pola inovacija nastaje u poduzećima (sigurno više od 3 odsto), a pola kao reakcija na tržište. Šimunić je govorio o svom iskustvu koje je gotovo školski primjer: Ledo je svoj novi proizvod predstavio na Zagrebačkom velesajmu, na kojem ga je testiralo preko 3.000 ljudi i svi su proizvodu dodijelili ocjenu 5, što se nikada do tada nije dogodilo. I navedena cijena je bila prihvatljiva za 85 odsto ljudi. Kada su taj proizvod uveli na tržište, za godinu dana je neslavno propao. Violeta Bulc se složila da je mnogo više inovacija posljedica postojeće potrebe i zato treba biti otvoren, poslušati vlastitu intuiciju.