Piše: Amer Džano
„Sve što žene rade, one to moraju ra¬diti dva puta bolje nego muškarci da bi ih se smatralo upola toliko dobrima. Na sreću, to i nije tako teško“, rekla je jedne prilike Charlotte Whitton, poznata feministkinja i prva žena na čelu glavnog grada Kanade, Ottawe.
Nigdje ova poznata i poučna izreka ne dolazi više do izražaja kao u uspješnim kolektivima, gdje su kroz historiju, pa i sve do posljednjih godina proteklog stoljeća, na rukovodećim pozicijama uglavnom dominantni bili muškarci. Tako je oduvijek bilo u kompanijama sa višego¬dišnjom tradicijom uspješnog poslovanja, pa i u Fabrici duhana Sarajevo… a bez pretjerivanja može se reći i da je takva donedavno general¬no bila i historija muških i ženskih odnosa.
Žene – pokretači istorije
Već u prvim godinama rada Fabrike duhana Sarajevo, po njenom osnivanju augusta 1880. godine, te dugo godina poslije, sve do nabavke prvih mašina, ženska radna snaga brojčano je dominirala. Tako su 1881. godine od ukupno 156 zaposlenih, žene bile raspoređene na čak 102 radna mjesta. Pri čemu je njihov rad u to vrijeme bio slabije plaćen nego rad muškaraca, čak i onda kada su obavljale isti posao.
Prema arhivskim izvorima o njihovim uslovima rada, u tim početnim godinama, zdravstvena zaštita i porodično materijalno stanje zaposlenih bili su na niskom stepenu, radnici i radnice FDS-a su radile u loše zagrijavanim radnim prostorima, nisu imali prostorije za odmor, niti obezbjeđenu ishranu u radnoj pauzi, a imali su radno vrijeme od čak 12 sati dnevno.
U godinama koje će uslijediti, uposlenice FDS-a su značajno doprinijele poboljšanju uslova rada. Naime, malo je poznato da je prvi general¬ni štajk radnika u Sarajevu, od 1.-3. maja 1906. godine, bio pokrenut baš u FDS-u te da su pokretači uglavnom bile žene / radnice. Kako se širila vijest o događajima u Sarajevu, tako su radnici dizali svoj glas. U svim tadašnjim većim mjestima i industrijskim centrima buknuli su opšti štrajkovi: u Zenici, Varešu, Travniku, Zavi¬dovićima, Tuzli, Banja Luci, Mostaru…
Među sindikalnim aktivistima FDS-a isticale su se Dragica Jovanović-Pirnat i Luca Pažun. Uz pomoć kolege radnika, poznatog radničkog i sindikalnog vođe tog vremena Đure Đakovića, one su vodile akcije za poboljšanje uslova rada… a onda i predstavljale Fabriku duhana Sarajevo na „Kongresu ujedinjenja“ u Beogra¬du, na kojem je stvorena Socijalistička radnička partija Jugoslavije.
Efekti ovog štrajka bili su skromni, ali na¬posljetku je ukazom Zemaljske vlade u FDS-u skraćeno radno vrijeme sa 12 na 10 radnih sati, obezbjeđena su postrojenja za zračenje proizvodnih prostora, obezbjeđeno proširenje instalacije parnog grijanja, uređenje radničke kantine, uređenje radničkog kupatila, itd., te su neznatno povećane i nadnice.
Tako su radnice FDS-a, svojom smjelom i odlučnom akcijom, ne samo pokrenule proletari¬jat Bosne i Hercegovine u političku i ekonomsku bitku, nego su u toj bici imale avangardnu ulogu.
Žene – brojnost i značaj
Fascinira podatak da se u periodu od 1888. do 1918. godine broj radnika u FDS-u povećao sa 500 na 700, od kojih su čak 80 posto bile žene / radnice.
U narednih 70ak godina broj radnika je nara¬stao na preko 1000, sa istim procentualnim učešćem žena / radnica… pri čemu je konstantna karakteristična dominacija muškaraca u upra¬vnim strukturama, dok u ostvarenju proizvod¬nih planova posebne zasluge pripadaju radni¬cama.
U Monografiji FDS-a zabilježen je veliki broj imena radnica tzv. „Udarnica rada“ i dobitnica značajnih priznanja, pri čemu ovdje izdvajamo samo neke:
– 1947. godine za najbolju radnicu proglašena Milena Kvasina, koja je prebacivala normu kod pakovanja cigareta za 53,5 %. Njen radni uspjeh oglašen je na velikom transpar¬entu ispred dvorišta Fabrike („Oslobođenje“, 26.02.1947.).
– Među prvim dobitnicima Ordena rada (kojeg je dodjeljivao Predsjednik FNRJ) bila je radnica na pakovanju Mila Delić.
– 1967. godine Nadira Alić – Džemidžić, inžinjer agronomije u FDS, postala je prva žena doktor poljoprivrednih nauka iz duhanske naučne discipline u bivšoj Jugoslaviji. Doktor¬ica Alić-Džemidžić bila je i dobitnica 27. julske nagrade (Dan ustanka BiH) 1989. godine za doprinos u oblasti duhanske struke. Svojim radom i zalaganjem otvorila je vrata za ulaz u FDS školovanim mladim kadrovima, posebno ženama…
Od početka agresije na Bosnu i Hercegovinu radnici Fabrike duhana Sarajevo se masovno uključuju u redove Armije BIH. Kako bi nastavila proizvodnju u ratnim uslovima i građanima mogla ponuditi cigaretu kao „utjehu u opkoljenom gradu“, Fabrika duhana Sarajevo se još jednom morala osloniti na svoje žene / radnice. One su redovito dolazile na posao, odazvavši se organizaciji proizvodnje u ratnim uslovima, uprkos tome što su morale pješačiti kilometrima, pod granatama i snajperskim me¬cima.
Tako je u arhivskoj građi ostalo zabilježeno:
„…ono što je u miru bilo „nemoguće“, teško ura¬diti, kad se radilo rutinski, bez kreativnosti i razmišljanja o kvalitetu urađenog, u ratu je bilo moguće u neuporedivo težim uslovima. Upravo takav primjer je bio način pakovanja cigareta u tzv. „gužvice“ ili VBR-ove, u periodima kada nije bilo papira, ili pakovanje rezanog duhana u na¬jlon kesice, pri čemu su radnice odjeljenja pako¬vanja pokazale pravo umijeće „zlatnih ženskih ruku“.
Savremena ostvarenja
Završetkom agresije na BiH, radnice Fabrike duhana Sarajevo su u različitim stručnim i teh-nološkim službama značajno doprinijele njenom ubrzanom oporavku i razvoju, te brojnim unapređenjima i inovacijama koje će uslijediti.
Danas, Fabrika duhana Sarajevo upošljava 366 radnika, od čega je 113 žena. Nakon dugo vre¬mena, više brojčano ne nadjačavaju – ali njih preko 30% su visokoobrazovani kadrovi, te se sada ostvaruju i dokazuju kao profesionalci i stručnjaci.
Žene su konačno zauzele i značajne menadžer¬ske pozicije u FDS-u, i to sa šest (od četrnaest) rukovodilaca službi i dva (od pet) članova Uprave.
Ako uporedimo prvobitnu strukturu radni¬ka Fabrike duhana Sarajevo sa današnjom, jasno je da je došlo do potpunog zaokre¬ta u strukturi obrazovnog kadra – u okviru stručnih i odgovornih poslova u FDS-u nikada nije bilo angažovano više žena. Takva trans¬formacija je rezultat velikih promjena u cije¬lom društvu, ali definitivno i načina poslovan¬ja FDS-a, gdje su svi imali jednaku priliku za kontinuiranu edukaciju i profilaciju u savre¬menim tehničko-tehnološkim uslovima i us-pješnom poslovnom okruženju, što se može smatrati rezultatom jedne uspješne i pozi¬tivne poslovne prakse savremenog društva.