Tekst: T.Taraba, M.Golub, V.Cuculić
Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1314 – u sastavu Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz i Tihana Taraba – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva.
O dobitniku Velike nagrade odlučivat će međunarodni Ocjenjivački sud Izložbe 1314, a odluka će biti objavljena na otvorenju Izložbe, 4. rujna 2014. u Muzeju za umjetnost i obrt. Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se projektu ili inicijativi koja je svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom široke društvene prepoznatljivosti, značajno odskočila u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije te tako obilježila hrvatsku dizajnersku scenu i njen širi kontekst u protekle dvije godine.
Nominirani su:
PROSTORIA (KVADRA)
Kada je početkom 2011. godine tadašnja Kvadra, danas Prostoria, raspisala natječaj za ojastučeni namještaj, a provodio ga je HDD, teško je bilo predvidjeti da će upravo taj natječaj biti od velikog značaja za čitavu dizajnersku zajednicu. Od tog prvog, za hrvatsko tržište nesvakidašnjeg natječaja, pa sve do danas, Prostoria je nastavila sve snažnije ustrajati na radu s hrvatskim dizajnerima i takva je poslovna strategija donijela izvanredne regionalne i međunarodne rezultate. Odnos u kojem je s jedne strane entuzijastični proizvođač spreman na investiciju i rizik, a s druge dizajner kojem je dan visok stupanj slobode, pokazao se dobitnom kombinacijom za sve sudionike procesa. Zahvaljujući Prostoriji, hrvatski dizajn prisutan je i prepoznatljiv na međunarodnoj sceni, tvrtka sudjeluje na svim velikim međunarodnim sajmovima a o njihovim proizvodima pišu relevantni svjetski mediji. U Hrvatskoj, njihovi su proizvodi potpuno ravnopravno s etabliranim svjetskim proizvođačima ušli u prostore javne funkcije i namjene, njima se opremaju hoteli, poslovni prostori, državne i javne institucije. Prostoria je omogućila da visokokvalitetni, dizajnirani i cjenovno prihvatljivi proizvodi konačno postanu dostupni i domaćim kupcima. Sustav rada koji je Prostoria ustanovila naprosto funkcionira – promišljen je i dobro isplaniran ne samo u svom proizvodnom dijelu nego i u cjelokupnom iznošenju proizvoda na tržište: od njegove prezentacije, marketinga i prodaje, pa sve do snažnih PR aktivnosti i sveukupne vidljivosti i prisutnosti na sceni. Iz dizajnerske perspektive ovo je gotovo idealan primjer suradnje i sinergije s proizvođačem, po mnogo čemu jedinstven u Hrvatskoj.
BALKAN TIPOSISTEM
autori: Marija Juza, Nikola Đurek
samoinicirani rad
Obrazloženje:
Tiposistem Balkan autora Nikole Đureka i Marije Juze primjer je koji svojom britkom i kritičnom idejnom koncepcijom, kao i posljedičnom primjenom u različitim kontekstima, snažno ukazuje upravo na simboličku i komunikacijsku moć dizajna. Iniciran od strane svojih autora, i vrlo brzo prihvaćen ne samo od dizajnerske zajednice nego i od šire društvene scene kao znak prepoznavanja, solidarnosti i stava, Balkan je istodobno i iskaz o problemu komunikacije i njegovo duhovito razrješenje. Uzorno i sustavno oblikovno izvedena, tipografija Balkan korespondira s društvenim i političkim kontekstom bez da ga banalizira. Ona demonstrira kako pismo kao medij može biti nosilac značenja i identifikacije.
Više o radu:
Balkan je tiposistem koji objedinjuje latinično i ćirilićno pismo. Nastao je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan sprachbunda i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama. Osim što je ovaj tiposistem primarno font, on je i automatski prevoditelj ili konverter hrvatske latinice u srpsku ćirilicu i srpske ćirilice u hrvatsku latinicu – sistem pomirbe različitih pisama i edukativni softver, hibrid koji dekodira oba pisma, depolitizira ih i demistificira u svrhu edukacije, tolerancije i najvažnije njihove prvotne funkcije – komunikacije.
GRADSKA KNJIŽNICA LABIN
Dizajn: Damir Gamulin
Arhitektura, interijer: Margita Grubiša, Igor Presečan, Ivana Žalac
Naručitelj: Grad Labin
Obrazloženje:
Gradska knjižnica Labin je rad čija se iznimna oblikovna kvaliteta zasniva na dosljednom sinergijskom projektiranju dviju struka: arhitektonske i dizajnerske. Redizajnirani prostor unutar bivšeg rudarskog kompleksa u Labinu postao je mjesto koje uz utilitarnu funkciju knjižnice promiče i interpretaciju nematerijalne baštine. Interpretacija, međutim nije polazišna točka u projektiranju, ona je upravo rezultat istog. Dizajnirani elementi interijera i eksterijera premreženi sustavno primijenjenim vizualnim identitetom i signalistikom postaju na neki način ‘izlošci’ u ‘stalnom postavu’. Svaki pojedini element projekta korespondira s duhom mjesta. Tako se primjerice vizualni identitet zasniva na tipografskoj matrici koja je rezultat istraživanja šireg konteksta uporabe pisama u industrijskoj baštini, a smještanjem u prostorni okvir rudarskog kompleksa postaje šifra za čitanje i razumijevanje povijesti i identiteta lokalne zajednice. Ovaj cjelovit i vrlo složen projekt kroz suptilne i pažljivo izbalansirane autorske intervencije u dizajnu i arhitekturi neupitno pomiče standarde promišljanja sličnih zadataka, a rezultira potpunom redefinicijom samog subjekta. Gradska knjižnica postaje centar za posjetitelje, tj. svojevrsni muzej zajednice.
Više o radu:
Osnovni element vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove gradske knjižnice izvedenog u bivšem rudarskom kompleksu u Labinu, je kodificirana tipografija La Din, gotovo neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji reflektira priču povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj spoj stilova pronađen je analizom slovnih artefakata industrijske baštine od samog Labina do željezara u Sisku i Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajućim setom piktograma korištena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rješenjima kroz sukladan odabir materijala. U sastavu knjižnice nalazi se i soba sjećanja u kojoj se na zastoru, sačinjenom od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana iz arhivskog materijala rudnika u Labinu.