Izdavački pejsaž je neprepoznatljiv u odnosu na onaj od prije samo pet godina.
Dok tradicionalne izdavačke kuće posvjećuju vrijeme i resurse pokušavajući da digitaliziraju (monetiziraju) postojeća izdanja, vodeći mediji su već van karte sa portfolijima ustanovljenih proizvoda koji približavaju korisnika i stvaraoca više nego ikada.
Čitaoci su iz korjena promijenili svoja očekivanja vezana za sadržaj. Sadržaj, koji konzumiraju, nije više odraz njihovog čitalačkog ukusa. Takođe su i drugačije povezani sa stvaraocima sadržaja koji čitaju. Sve je manje bitno gdje čitamo, kako obavljamo transakcije, kako se sve ideje nastale iz sadržaja vezanog za lifestyle pretvaraju u identitet, preference ili potrošaško društvo.
Ukoliko medijske kompanije i izdavači žele da opstanu i napreduju, potrebno je da prepoznaju ove trendove i da reaguju na njih. Njihov fokus mora biti na stvaranju sadržaja koji zaista odražava jako individualno mišljenje i dostupan je svuda, budući da je distribucija, u današnje vrijeme, veoma fluidna stvar. Sadržaj takođe mora biti u uskoj sprezi sa trgovinom, u smislu da nudi čitaocu i mogućnost da kupi ono o čemu čita.
