U Institutu za istraživanje tržišta i medija Mediana su na osnovu istraživanja TGI utvrdili koliko zdravo živimo i kakvi su trendovi ishrane u Sloveniji i Hrvatskoj.
Finansijski grč, kojeg osjeća većina Slovenaca, odražava se i na favoriziranje prehrambenih proizvoda. Iz godine u godinu manje ljudi kupuje hranu koja ne sadrži umjetne dodatke. Odlučujući faktor za takvo ponašanje je viša cijena takvih proizvoda. Svejedno, 40 odsto Slovenaca je spremo platiti više za ekološki prerađenu hranu, dok se s takvim stavom poklapa mišljenje 34 odsto Hrvata.
U poređenju sa slovenskim južnim susjedima, Slovenci više izbjegavaju masnoće u hrani, ali je zanimljivo da više favoriziraju slatkiše. Oko 15 odsto Slovenaca neprestano sabira kalorije u toku ishrane. Iznenađuje podatak da tri četvrtine Slovenaca smatra da je brza hrana štetna, dok se s tim slaže samo polovica Hrvata.
Posjeta restoranima brze prehrane daje sasvim drugačiju sliku. Oko 46 odsto Slovenaca i 10 odsto manje Hrvata je u zadnjoj godini jelo u barem jednom »fast food« restoranu. Najposjećeniji restoran brze ishrane u Sloveniji je McDonald’s. Ako ih je 2008. godine u McDonald’s odlazilo 28 odsto, danas se taj procenat popeo na 33 odsto.
Mediana TGI 2008-2012/1; N= 27.112.
Slovenci više od svojih južnih susjeda posjećuju i restorane. Zadnje godine je 75 odsto Slovenaca posjetilo barem jedan restoran, dok je u restorane odlazilo 30 odsto manje Hrvata.
Ljudi sve više tragaju za povoljnijom kupovinom, a trgovačke robne marke uporno šire svoje linije proizvoda. I sedmična potrošnja za hranu je sve manja. S obzirom na činjenicu da su cijene sve više, očito je da su Slovenci i Hrvati počeli više razmiljati prilikom kupovine.
Mediana TGI 2008 – 2012/1; N= 27.112.