Drugi jezik na kojem je dostupan ovaj članak: English
Piše: Jessica Davies, DigiDay
Donosimo vam tekst Jessice Davies objavljen na sajtu DigiDay, u kojem nam ona pokušava pojasniti koliko su stvari zapravo nejasne kada je u pitanju blokiranje oglasa.
Uzmimo za primjer Britaniju. Ako pogledate IAB-ove brojke, iz istraživanja koje su proveli sa YouGov, 22 odsto odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu blokiraju oglase. Ali pazite sad, kompanija za istraživanje tržišta GlobalWebIndex tvrdi da ta brojka iznosi 37 odsto. Prema izvještaju iz Pagefair-a i Adobe-a iz 2015. godine, već u drugom kvartalu prošle godine brojka je bila na 20 odsto. Firma iz SAD-a koja se bavi blokiranjem oglasa, Optimal, procjenjuje da su brojke ad blockinga u Ujedinjenom Kraljevstvu 16 odsto.
Ovo izluđujuće razbacivanje na sve strane se uvijek iznova ponavlja ukoliko pokušate otkriti zaista koliki je problem blokiranje oglasa za izdavače.
Kao i kod svih statistika, odstupanja nastaju zbog razlika u metodologijama i veličinama uzoraka – da ne spominjemo motive. Izvještaji GlobalWebIndex-a protežu se preko svih 28 zemalja EU. GWI je anketirao 22,476 potrošača koji žive u Evropi za svoje istraživanje. IAB izvještaji se također oslanjaju na istraživanja potrošača – u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, brojka je 2.049 odraslih ispitanika. IAB Nizozemske je prepustio istraživanje za svoj izvještaj jednoj agenciji, ali i tu su rezultati bazirani na panelu.
Pagefair ima drugačiji pristup, i prati same pretraživače sa ad blokerima, umjesto da prikupljaju informacije od ispitanika. U svom najnovijem izvještaju, Pagefair je analizirao stotine aplikacija i broj preuzimanja aplikacija za blokiranje oglasa na Apple i Android uređajima. Optimal s druge strane radi sa Wells Fargo-m kako bi anketama prikupili stope usvajanja kod potrošača, a uz to koriste i svoje podatke praćenja.
„Vidio sam i neka istraživanja sa samo nekoliko stotina ljudi“, rekao je direktor IAB-a U.K. za podatke i industrijske programe Steve Chester. „Nema ništa loše u tome, ali da li je to zaista reprezentativno za jednu zemlju? Ljudi koji često posjećuju gaming i tehnološke stranice, na primjer, skloniji su blokiranju oglasa od drugih.“
Postoji tu i određeni faktor zastrašivanja. Pagefair je na primjer popularan izvor statistika o blokiranju oglasa. Ali ova kompanija također ima interesa u tome da se blokiranje oglasa doživljava kao veliki problem. Slično tome, Optimal (u saradnji sa kompanijom Wells Fargo Securities) je objavio izvještaj o blokiranju oglasa prošle sedmice.
„Kao što smo već vidjeli kada je u pitanju bila vidljivost, digitalne teme koje se pojavljuju imaju tendenciju ka varijacijama u metrici – koje su često široke kao i varijacije u poslovnim modelima“, rekao je globalni direktor prihoda časopisa Guardian Tim Gentry. „Neki od poslovnih modela povezanih sa blokiranjem oglasa imaju sopstveni interes u tome da se to što prije raširi.“
„U opasnosti smo da postanemo društvo senzacionalističkih naslova“, izjavio je Chester. „Ukoliko uzmemo ove stvari kao apsolutne, radimo to na sopstveni rizik“.
Čak i brojke pojedinačnih izdavača mahnito variraju, ali tako je kad je važno ukopati se zbog konteksta, naglašava on.
„Opasnost leži u tome što se u vijestima pojavljuju svakakve brojke, ali važno je imati na umu kontekst i to da brojke mogu biti iskrivljene od strane određenih demografskih grupa, ili sektora, pa čak i od činjenice da li se radi o ponašanju koje je mjereno ili o ponašanju koje neko navodi, te od vrste pitanja koja se postavljaju“, dodaje Chester.
A tu je i pitanje motiva. Mnoga istraživanja o blokiranju oglasa dolaze iz kompanija koje imaju određeni ulog u borbi protiv blokiranja oglasa. Na primjer, Pagefair je stvoren da bi izdavačima dao opciju da se suprotstave pitanja oko blokiranja oglasa, i pruža oglašivačke tehnologije koje izdavači mogu koristiti da rade na „blokiranom webu“. Kod Optimal.com, korisnici plaćaju paušalni iznos za korištenje neometano oglasima, a potom se ti prihodi dijele sa izdavačima na osnovu posjeta.
Jedno od ključnih pitanja je i mjera do koje je blokiranje oglasa uzelo maha u mobilnom, gdje mnogi izdavači vide većinu svog saobraćaja. Blokiranje oglasa, do danas, ostalo je uglavnom ograničeno na desktop upotrebu.
Neki od izdavača koji su pokrenuli zabrane blokiranja oglasa, kao što je časopis Bild Axela Springera ili Londonski poslovni list City AM, navode da njihov mobilni inventar za sada nije toliko ozbiljno pogođen blokiranjem oglasa, te navode da je tek 2 odsto mobilnog oglašivačkog inventara blokirano. Za Trinity Mirror, procenat je isti.
Prosjeci kod blokiranja oglasa na mobilnim uređajima su još uvijek prilično rijetki, iako Optimal navodi da 23 odsto korisnika pametnih telefona u SAD-u blokiraju oglase, ali da se ukupno 90 odsto blokiranja oglasa i dalje odvija na desktop uređajima.
Pagefair je u focus stavio rastuće blokiranje oglasa na mobilnim uređajima na tržištima u razvoju poput Kine i Azije, navodeći da 419 miliona ljudi blokira oglase na mobilnim uređajima globalno, te dvostruko toliki iznos onih koji blokiraju oglase na desktopu.
„Nismo vidjeli brojke ni blizu ovih, a u ovoj fazi smo već prevazišli istraživanja. Blokiranje oglasa je tu da ostane, osim ako se industrija ne pobrine za ovaj problem“, kaže Daniel Weilar, izvršni direktor Nyheter24-Gruppen iz Švedske. „Uz svo poštovanje prema namjerama svih ovih softverskih kompanija, švedski izdavači ne žele da se nose sa ovim problemom na bilo koji drugi način osim popravki iz korijena, a to je baza instaliranih ad-blokera“.
A ispod ovih velikih brojki, tu je i pitanje da li ili ne one zaista predstavljaju smrtonosnu prijetnju izdavačima kao što to tvrde prodavači ad blokera.
„Nisu svi korisnici jednake vrijednosti, pa tako velike korisničke brojke iz Pagefair-a i slično ne znače jednakost sa ogromnim brojevima pregleda, a time i velikim prihodima“, kaže šef strategije Trinity Mirror-a, Piers North.