Foto: Lazar Džamić potpisuje knjigu Saši Lošiću
U Ljubljani je, u organizaciji Zavoda Maska i Stripartnice Buch, održana zvanična promocija knjige Lazara Džamića Cvećara u Kući cveća, studije fenomena o Alanu Fordu. Razgovor povodom izlaska knjige na slovenskom jeziku vodio je Marko Miladinović – Mile, a u njemu je, pored Lazara Džamića, učestvovao i Mitja Velikonja, autor uvodnih riječi.
U razgovoru, u kojem su aktivno učestvovali i prisutni gosti, postavljeno je nekoliko zanimljivih pitanja i misli u vezi s prevodom na slovenski jezik; o tome kako je sam strip Alan Ford obilježio mladost mnogih te istovremeno bio neka vrsta priručnika za učenje hrvatskog jezika.
Alana Forda i fenomen njegovog pojavljivanja, prije svega u Italiji i bivšoj SFRJ, kod malo starijih (ali i mlađih) generacija još uvijek možemo povezivati s nostalgijom.
Na ljubljanskoj promociji Cvećare u Kući cveća okupili su se umjetnici i marketinški stručnjaci i estradne zvijezde koje nas i danas, preko kulture i umjetnosti, povezuju s bivšom Jugoslavijom, isto kao što nas za nju veže i Alan Ford.
Italijanski strip Alan Ford je izvan domovine uživao popularnost još samo u nekadašnjoj Jugoslaviji gdje je, kao fenomen popularne kulture, prevazišao sva očekivanja i postao kult: danas se čini kao da je bio stvoren baš za jugoslovensko tržište. Knjiga Cvećara u Kući cveća iz pera stručnjaka za marketing, novinara i kolumniste Lazara Džamića, koji danas živi i radi u Londonu, je duhovita, lucidna i duboka kulturološka analiza stripa i njegove recepcije u SFRJ. Lazar Džamić pokazuje kako su u Alanu Fordu scenarist Max Bunker (Luciano Secchi) i ilustrator Magnus (Roberto Raviola) karakternu i situacijsku dramaturgiju stvarne commedie dell’arte postavili u njujorški milje u periodu hladnog rata, začinili je nadrealističnom fascinacijom i satiričnom kritikom korumpiranog političkog sistema (kapitalizma, komunizma ili bilo kojeg drugog političkog projekta). Kreirali su efikasnu mješavinu arhetipova koji mogu u svakom trenutku stvoriti uslove za identifikaciju i postavili ih u modernu urbanu sredinu, karakterističnu za udaljenu prijetnju neprijatelja. Taj stripovski stroj je uspio privući čitaoce u Italiji i nekadašnjoj Jugoslaviji, gdje prva izdanja stripa sežu u 1970. godinu. Jugoslavija je u to vrijeme bila mješavina društveno-političkih kontradiktornosti i relativne liberalnosti: ti faktori su proizvodili niz apsurdnih situacija koje su čitaoci uspješno iščitavali iz (crno)humorističkih situacija Alana Forda.
Knjiiga Cvjećara u Kući cveća (Cvetličarna v Hiši cvetja) je čitaocima na raspolaganju u svim većim knjižarama u Sloveniji.