Konačni ishod mogao bi biti zabrinjavajuć za Google–naime, Europska komisija bi mogla kazniti Google u iznosu od deset posto godišnjih prihoda, što bi moglo, uzimajući u obzir rezultate prošle financijske godine, doseći cifru veću od šest milijardi dolara.
Dokument koji EU priprema poznat je pod imenom Statement of Objections. Jednom kada bude podnesen, istraga će se nastaviti, iznosit će se protuargumenti, pokušaji nagodbe i slično. Ukoliko EU i Google ne uspiju pronaći zajednički jezik, Europska unija može pribjeći kaznama, što podrazumijeva novčane kazne, ali i ograničenja djelovanja. Google se, pak, može žaliti Europskom sudu.
Čak i ako sve skupa ne završi golemim novčanim kaznama, ovakve situacije su velika smetnja za kompanije, kao što je pokazao slučaj vezan uz Microsoft. Otežava se i probijanje na nova tržišta, a može doći i do kašnjenja u proizvodnom procesu, budući da svi novi proizvodi moraju prolaziti dodatne pravne provjere.
Europski parlament je u studenom prošle godine donio neobvezujuću odluku koja tvrdi kako bi Google trebao razdvojiti tražilicu od ostalih poslovnih pothvata, odnosno glasao je u korist razdvajanja poslovanja tog tehnološkog diva. Četiri su sporne situacije – prva je način na koji tražilica prikazuje vlastite usluge u odnosu na usluge konkurencije, druga se koncentrira na način na koji Google koristi sadržaj s drugih stranica, treća se bavi Googleovom dominacijom vezano uz oglašavanje, a četvrta restrikcijama koje definiraju u kojim uvjetima oglašivači svoje kampanje smiju preseliti na druge tražilice.
Google drži 90 posto europskog tržišta, odnosno 90 posto web upita prolazi kroz Google. To je znatno veći udio od onog kojeg Google drži u SAD-u (68 posto).
