Od kad je 2010. godine po prvi put održan u prostorima napuštenog industrijskog kompleksa Stare klaonice u Zagrebu, Dan D izrastao je u dizajnersku manifestaciju koja okuplja najbolje mlade kreativne snage iz Hrvatske i susjednih zemalja. Međunarodnom karakteru manifestacije pridonosi redovito sudjelovanje dizajnerskih inicijativa iz drugih gradova regije, u kojima paralelno niču slični utjecajni festivali dizajna. Dan D tako je postao prostor umrežavanja mladih dizajnera i dizajnerica, ali i ravnopravan akter propulzivne mreže regionalnih aktivnosti u području dizajna i kreativnih industrija općenito.
Ovogodišnji festival središte svojih aktivnosti seli na lokaciju bivše industrijske zone Gredelj i ima za cilj na mikro razini rekreirati čitav sklop temeljnih aktivnosti koje čine dizajnersku scenu — edukacijske aktivnosti kroz kontinuiranu suradnju s fakultetima; medijacijske, kroz niz predavanja i gostujućih izložbi; reprezentacijske, kroz zajedničke nastupe mladih autora; zagovaračke, kroz posredovanje dijaloga s gospodarstvenicima, obrtnicima i državnim institucijama; kohezivne, kroz inauguriranje suradničkih platformi i eksperimentalne, kroz infrastrukturno i konceptualno podupiranje praksi onkraj dizajnerskog mainstreama te na rubovima disciplina. Mnoge od spomenutih aktivnosti događaju se i drugdje, primjerice u okviru djelovanja institucija, ureda, studija, galerija i udruga, no upravo Dan D ih umrežava, njihove veze čini čvršćima, potrebu za njima vidljivijom, a njihov smisao u širem kontekstu postojanijim.
Osim ključnog trodnevnog događanja u Zoni Gredelj, Dan D 2013. seli u sam centar grada s ciljem ukazivanja na već postojeće sadržaje ili pak one koji imaju potencijal zaživjeti u urbanom prostoru. Konkretno, Dan D će tijekom proširenih sedam dana trajanja aktivirati neke od napuštenih prostora u centru grada u suradnji s umjetnicima, dizajnerima i udrugama koji će ih koristiti kao vlastite studije, radne jedinice, urede, pozornice, te mjesta okupljanja i razmjene znanja i informacija. Istodobno, festival će baciti svjetlo na niz drugih aktivnosti širom grada koje trebaju jaču vidljivost i snažniju povezanost samih aktera, ali i dijalog sa širom zajednicom, na čiju svakodnevicu itekako mogu utjecati i s kojom se trebaju jače integrirati.
Dizajn kao praksa prisutan je u svim segmentima javnog i urbanog života, i bez obzira kojim se vidom dizajna bavimo, izniman je njegov utjecaj na svakodnevicu, čak i ako se ponekad čini diskretnim i skrivenim. Svaki oblik signalizacije u javnom prostoru koreografira naše kretanje, ponašanje i orijentaciju, definira točke naših susreta i smjerove svakodnevnih putanja. Svako oglašavanje i vizualni znak u prostoru, bez obzira je li njegov kontekst komercijalan ili ne, drastično mijenja ne samo sliku grada u kojem živimo, nego i naše vlastite mentalne mape, te stvara nove asocijativne sklopove vezane uz prostor, ideje, vrijednosti, životno okruženje. Tjera nas na razmišljanje, na diskusiju, provocira i inspirira, ili pak ljuti i manipulira. Svaki produkt koji smo pustili u svijet utječe na naše ponašanje i odnos prema neposrednom okruženju. Svaki oblik komunikacije koji smo osmislili i postavili u zajednički javni prostor utječe na razumijevanje pojma zajednice i njenu unutrašnju dinamiku. Grad i javni prostor oduvijek su u fokusu onoga o čemu razmišljamo kada govorimo o odgovornosti dizajna i dizajnera prema društvu.
Zona Gredelj mogući je budući gradski kreativni klaster, mjesto guste koncentracije međusobno umreženih kreativnih industrija i interdisciplinarne suradnje. Istodobno, takav bi prostor, po uzoru na mnoge druge europske primjere, oplemenio život cijeloga grada i ponovno ga udahnuo industrijskoj baštini kojoj inače prijeti ili propadanje ili komercijalizacija. Tražimo da razmišljate o svim ovim temama, ali i da u takvom kontekstu promislite o svom dosadašnjem radu — na koji način on djeluje prema ideji javnog i urbanog, kakve društvene i individualne interakcije stvara? Koliko doprinosi kvaliteti života zajednice? Kako dizajn mapira grad?