Izvor: Ad Age, Digital
“Internet of Things” (IoT) nedavno je postao novi hit, podstaknut, dijelom, Googleovim i Ciscovim povećanim strateškim investicijama, a procjenjena mu je tržišna vrijednost od 19 triliona dolara. Wall Street Journal i Harvard Bussiness review sada više ne pišu o IoTu kao o kompaniji koja “uvezuje frižidere”.
Zašto bi ikoga iz digitalnih medija ovo zanimalo? Prošle sedmice na Ad Age Data konferenciji, globalni brandovi, kao što su Loreál i Coca-Cola, započeli su diskusiju o tome kako podaci (data) skupljeni zahvaljujući IoTu (riječ je o podacima koji putuju od jednog do drugog uvezanog produkta, uređaja, ljudi i brandova) mogu pomoći u izgradnji bolje komunikacije sa potrošačima.
Prvi korisnici sada eksperimentišu i pronalaze nove načine korištenja ovog sistema, međutim IoT još nije privukao dovoljno pažnje. O IoTu se još uvijek raspravlja između četiri zida «digitalnih inovacija» i «razvoja novih proizvoda».
IoT želi uvezati proizvode kako bi mogli djelovati kao vlastiti medijski kanal, a u to bi bili uključeni i magazini, TV, mobilna tehnologija i drugo. Sve bi bilo uvezano, od bicikla do flaše soka, a potrošači bi se mogli povezati sa njima putem pametnih telefona. Na ovaj način stvorili bi potpuno novi oblik CRMa sa fizičkim objektima. Ovaj koncept – proizvoda kao interaktivnih medija – ima ogroman potencijal za medijsku industriju.
Kako i sam Ad Age izvještava, data postaje nova «nafta» na tržištu medijske, marketinške i advertising industrije; a sve je veća potražnja za što preciznijim korisničkim podacima. Prije jedne decenije biranje ciljanih potrošača zahvaljujući podacima o mjestu stanovanja i kretanja predstavljalo je veliki pomak, ali sada se koristimo svim mogućim sredstvima pa je tako pokrenut i novi talas real-time i data marketinga. Međutim, još uvijek je ovaj vid marketinga zasnovan na odnosu potrošača i kampanja, a ne govori se mnogo o vezi brandiranog proizvoda i potrošača.
Kada proizvodi budu zaista uvezani brandovi će znati koliko potrošači koriste njihov proizvod i na koji način «komuniciraju» sa njim. Uvezani proizvodi bi bili dio «media mixa». Na primjer, tokom televizijskog oglasa, gledaoci bi bili pozvani da se digitalno konektuju sa nekim proizvodom kako bi saznali više detalja i ponuda, stvarajući na taj način direktnu vezu između potrošača, oglašivača, branda i medija. Informacija o tome koliko i kada koristite vašu omiljenu spravu za vježbanje bi, na primjer, pokrenulo oglas na interaktivnom ekranu koji bi nudio bitne podatke za fitness sprave i druge proizvode.
Korisnički podaci i informacije o konzumiranju su ključ za poboljšanje korisničkog iskustva. Zahvaljujući ovim podacima proizvođači bi znali šta zaista potrošači žele. Sada je pravo vrijeme da se iskoriste ovi podaci u korisne i pametne svrhe. Pred nama je čitav svijet inovacija i ako marketinška industrija uspije da prepozna sve mogućnosti koje nudi ova ideja uvezanih proizvoda i medija, čeka nas zanimljiva budućnost.