Piše: Valerija Prevolšek, direktorica Media Poola, Ljubljana
Fotografija: Urška Sršen na stageu
Prošlog je tjedna glavni grad Finske bio prizorište Slusha – najveće tehnološke start-up konferencije u Sjevernoj Evropi. U Helsinkiju se, prema podacima organizatora okupilo oko 15.000 posjetilaca iz 130 država. Na tri različite pozornice u dva dana se izredalo 300 govornika koji su se, prije svega, posvetili inovacijama, razvoju nosivih tehnologija, virtualnoj stvarnosti i gamingu. Najveće bitke su se događale na stageu za pitchiranje gdje se uživo predstavilo nekih stotinjak start-upa, a pobjednik, poduzeće CareMonkey, se kući vratio bogatiji za 650.000 eura investicijskog kapitala. Nije loše!
Daleko od loših su i utisci sa konferencije. Slush je relativno mlad događaj koji je za osam godina izrastao u najveću start-up konferenciju Sjeverne Evrope. Na Slushu, u prvom redu, vlada poduzetnički duh koji je prisutan baš u svakom djeliću ogromne sajamske hale koja se na dva dana pretvara u raj za umrežavanje i sklapanje poslova. U samom se središtu nalazi jedini ograđen prostor u koji ulaziš samo sa unaprijed dogovorenim terminom i u kojem se odvija “speed dating” s investitorima. Svugdje drugo je futuristički mravinjak u kojem se besprijekoran engleski miješa sa skandinavskim i azijskim jezicima i gdje svako svakoga najprije pogleda u ogromnu ID karticu koja već izdaleka najavljuje ko si.
Slush nema kafića. Ni šank. Na Slushu se ne družiš cijelo dopodne sa svojim prijateljima i ne obnavljaš uspomene iz mladosti. Slush je bitka za znanje i poslove, za kontakte i upoznavanje novih ljudi. Najčešća rečenica koju čuješ (čak i u redu ispred WCa) je ko si i šta radiš te, između redova naravno, kako možemo sarađivati.
Osim brojnih svježe osnovanih kompanija koje su se, u nadi da će privući pažnju investitora, kreativno predstavljale na mini prezentacijama, ogromnim su izložbenim prostorima dominirale neke regionalne tehnološke kompanije te globalni velikani kao što su Google, IBM i Nokia.
Program se odvijao simultano na tri stagea pri čemu je i program pratio tempo događaja start-up industrije: sve je bilo blještavo i savršeno. Savjeti o tome kako razvijati kompaniju su padali kao kiša. Robert Gentz, suosnivač internet trgovca Zalando, predstavio je njihovo sve tješnje povezivanje s modom i proces transformacije od internet trgovca do modne platforme.
Na sceni je oduševio i Ambarish Mitra koji važi za začetnika AR (augmented reality). Predstavio je AR tehnologiju te na primjeru Blippar aplikacije, koja važi za vodeću AR platformu, pokazao i kako će izgledati prezentacije brendova i proizvoda u prilagođenoj realnosti te na koji ćemo način, u budućnosti, u sve moći uključivati potrošače.
Drugi dan konferencije bio je posvećen tome kako će nadolazeća tehnologija uticati na naš život. Akcenat je bio na robotici te nosivoj tehnologiji i njenom uticaju na zdravlje i naš životni stil. Kao govornica se predstavila i Slovenka Urška Sršen iz poduzeća Bellabaet koje proizvodi visokotehnološku nosivu tehnologiju za žene.
Slush je, dakle, događaj vrhunskih postignuća. Kako u brojevima tako i u organizaciji i atmosferi. Nije lako objasniti da u organizaciji svega pomaže dobro podmazani stroj volontera. Ove godine ih je sarađivalo oko 1.500 iz 50 država.
Vraćat ću se na Slush. Po inspiraciju i trendove. Neki od njih ćemo možda već iduće godine predstaviti na Semplu. Više od sadržaja bih voljela uvoziti nešto od poduzetničko start-upovskog entuzijazma i energije. Traženje uvijek novih mogućnosti za uspjeh i nevjerovatna otvorenost ljudi je nešto čega sam željna na nekim našim konferencijama. Možda je već na SEMPLU šansa da za rukav povučete i upoznate nekog od govornika ili jednostavno uspostavite kontakt sa susjedom u predavaonici.
Za kraj još i izjava estonskog predsjednika, Thoomasa Hendrika Ilvesa, koji je bio gost na panelu pod naslovom Evropa kao jedinstveno digitalno tržište. Govorio je o značaju digitalizacije Evope ukoliko Stara dama želi ostati konkurentna. Kazao je da je na primjeru Estonije naučio da kod digitalizacije ekonomija obima nema više nikakvog značaja. Dakle, biti mali u digitalnom svijetu nije više nikakav izgovor.