Razgovarao: Ekrem Dupanović
U petak će u Banja Luci biti, u organizaciji zaklade Friedrich Ebert, održana konferencija o brendiranju Bosne i Hercegovine. Tvorac idejnog koncepta konferencije je Božo Skoko, ugledni PR stručnjak i univerzitetski profesor iz Zagreba.
Što vas je rukovodilo da pokrenete inicijativu za održavanje konferencije?
Povod su bila istraživanja o međusobnoj percepciji tri naroda u Bosni i Hercegovini – Bošnjaka, Hrvata i Srba te njihovu viđenju Bosne i Hercegovine, koje je njemačka zaklada Friedrich Ebert provela 2010. i ponovno 2013. kako bi utvrdila ima li pomaka. Cilj tih istraživanja, koje sam imao priliku voditi, bilo je pokušati utvrditi načine i mogućnosti većeg razumijevanja i suradnje između tri naroda te otkriti mogućnosti postizanja konsenzusa oko prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine. Dio istraživanja se odnosio i na identitet i imidž države. Usporedne rezultate objedinili smo u knjižici, koju ćemo tom prilikom predstaviti, a budući da iz njih vidimo neke pomake pa i blage razloge za optimizam, želja nam je bila da vidimo što misle stručnjaci kako iskoristiti ta saznanja i napraviti iskorak, odnosno kako iskoristiti potencijale koje prepoznaju i osjećaju sva tri naroda. A činila nam se i zgodna prilika da progovorimo o Bosni i Hercegovini i kao političkom subjektu u međunarodnim odnosima i turističkoj destinaciji… Sve države u okruženju rade nešto po tom pitanju, a ovdje tek pojedine regije ili gradovi.
Da li je brendiranje BiH uopće moguće, ako prvi čovjek pola države kaže kako je ne priznaje i kako će ona nestati?
Odgovor na to pitanje ćemo pokušati dobiti u, vjerujem, konstruktivnim raspravama u Banja Luci. Logično je da kod brendiranja neke države postoji barem minimalan konsenzus oko njezina identiteta, prošlosti i budućnosti. No, bez obzira na unutarnje ustrojstvo zemlje pa i podjele, tri bosanskohercegovačka naroda koja stoljećima žive zajedno imaju puno elemenata identiteta koji ih više povezuju nego dijele. S druge strane, očito je svima u interesu da turist koji dođe u Mostar ili Međugorje navrati i u Sarajevo, ili onaj iz Sarajeva posjeti i Banja Luku. Zbog toga ćemo očito morati emocije zamijeniti pragmatizmom.
Mogu li se percepcije i želje Bošnjaka, Hrvata i Srba o vlastitoj državi objediniti u jedinstvenu strategiju brendiranja BiH?
U pogledu stvaranja novog identiteta Bosne i Hercegovine, spomenuta istraživanja su pokazala kako tri naroda dijele slično mišljenje da je najveća zajednička prednost ove države u smislu brendiranja – mentalitet ljudi, gostoljubivost i otvorenost (24%) te prirodne ljepote i raznolikost (21,5%). Uz multikulturalnost, to je temeljac na kojem bi Bosna i Hercegovina mogla graditi i novu međunarodnu prepoznatljivost, jer su to vrijednosti koje sva tri naroda dijele podjednako i smatraju svojima. Dakle, ipak ima nade za Bosnu i Hercegovinu ukoliko bude snage i volje napraviti pomake koje ljudi očito silno žele. Istraživanje je pokazalo kako su obični ljudi, za razliku od svojih političkih vođa, spremni i za političke reforme, iskorake i promjene u smislu stvaranja normalnije države i boljih odnosa. O čemu je riječ detaljnije ćemo čuti na konferenciji.
Zašto konferencija sad prije izbora? Namjerno ili slučajno?
Iskreno, nismo puno razmišljali o izborima kada smo s kolegama iz njemačke zaklade dogovarali konferenciju. No, svjesni smo da se svaki događaj mjesec dana prije izbora promatra kroz političku prizmu. Zato bismo željeli da ova konferencija bude poticaj svim političkim opcijama u svim entitetima i među sva tri naroda da razmisle i ponude rješenja o tome kako od BiH napraviti turistički i poslovni brend. To će koristiti svima. Stručnjaci iz cijele regije će pokušati dati svoja viđenja. Vjerujemo da će nas odgovorni čuti i da se iznesena stajališta neće politizirati.
Ima li BiH, po vašem mišljenju, išta u čemu može postati uzor svijetu?
BiH je danas primjer nefunkcionalne i podijeljene države, ali isto tako – vjerovali ili ne – magnet za mnoge u svijetu, u pogledu jedinstvenog načina života, gastronomije, bogate prirodne i kulturne baštine… Problem je što mnogi toga nisu svjesni pa se jeftino prodajemo, umjesto da iskoristimo vlastite resurse.