Razgovarao: Ekrem Dupanović
Pedja Ašanin Gole je jedan od najuglednijih piarovaca u Sloveniji. Predaje Odnose s javnostima na DOBA Fakultetu za društvene i poslovne studije u Mariboru, ambasador je Slovenskog društva za odnose s javnostima i vrlo je rado viđen gost na regionalnim konferencijama posvećenim PR struci. Jedan je od inicijatora Slovenske konferencije za odnose s javnostima (SKOJ) i predsjednik programskog odbora ovogodišnje, osamnaeste po redu konferencije koja danas počinje u Portorožu.
Predsjednik ste programskog odbora ovogodišnjeg SKOJ-a. Šta je bila ideja Odbora u kreiranju programa, kakvu ste poruku željeli odaslati slovenskoj PR javnosti?
Čini se da slovenska struka odnosa s javnostima dijeli pesimističku sudbinu slovenske privrede i još uvijek postojećeg stanja duha koji ne obećava mnogo. Nema više nadahnutog zanosa s kojim smo, početkom devedesetih, orali ledinu i na noge postavljali struku odnosa s javnostima. Pa i istraživanje Evropski komunikacijski monitor govori o pesimizmu slovenskih praktičara odnosa s javnostima. Istovremeno se u struci na međunarodnoj ravni događaju tektonski pomaci, profesija konsultanta za odnose s javnostima spada među deset najtraženijih i najpoželjnijih profesija za pokretanje svjetske privrede, pa i plate stručnjaka za odnose s javnostima u svijetu i pored krize rastu. To su bila naša polazišta za pripremu ovogodišnjeg programa slovenske konferencije o odnosima s javnostima i zato smo joj dali tematski naslov: Budućnost odnosa s javnostima i budućnost u odnosima s javnostima. U sedam tematskih cjelina pokušat ćemo (p)ozdraviti odnose s javnostima, analizirati uticaj digitalnih tehnologija na promjene u komuniciranju organizacija, kritički progovoriti o (ne)komuniciranju države sa građanima (i u regiji, na primjeru ovogodišnjih prirodnih katastrofa), odmjeriti ulogu komunikatora kao menadžera i menadžera kao komunikatora, ulogu korporacija kao aktivnog građanina, pokazati nešto odlične prakse za budućnost te se suočiti sa izazovima budućnosti. Na konferenciji će se izredati gotovo 40 govornika, a među njima i profesori Ljubljanskog univerziteta Dejan Verčič i Nataša Logar, predavateljica odnosa s javnostima na Univerzitetu u Stirlingu, Alenka Jelen, globalni direktor četvrte najveće marketinško-piarovske grupacije MSLGROUP, Scott Beaudoin, predsjednik IABC, Međunarodnog udruženja poslovnih komunikatora, Russel Grossman (jer praznujemo i međunarodno punoljetstvo sekcije IABC Slovenija) i brojni praktičari iz Slovenije. Naša poruka je jasna: odnosi s javnostima i profesija savjetnika za odnose s javnostima u Sloveniji imaju budućnost ali samo ako ćemo kao ceh zbiti redove i podići nivo profesionalnosti struke.
Ovogodišnji SKOJ će, među ostalim, obilježiti i drugi zbornik najbolje prakse odnosa s javnostima u Sloveniji. Zašto ste se odlučili na ovaj korak, to je ozbiljan projekt koji je zahtijevao mnogo truda, rada i vremena?
Dvojezični (slovensko-engleski) zbornik „Teorija i praksa slovenskih odnosa s javnostima II“, s preko 50 nagrađenih primjera odličnosti u praksi slovenskih odnosa s javnostima (uglavnom nagradama IABC – Zlatno pero), uredili smo zajedno Nada Serajnik Sraka, Vita Kernal i ja. Uz ovogodišnji završetak terminološkog riječnika odnosa s javnostima, to je zasigurno najveći ovogodišnji projekat gradnje riznice slovenskog znanja s područja odnosa s javnostima. Nakon prvog zbornika ove vrste, kojeg sam uredio s Dejanom Verčičem 2000. godine, bilo je logično da se projekat nastavi kao dokaz da se profesionalni standardi, i pored pesimizma i nezavidnog trenutnog statusa struke u društvu, ne samo dostižu nego i prebacuju. Zbornik predstavlja komunikacijske primjere iz dva sasvim različita perioda društvene i ekonomske stvarnosti: konjukture i brzog razvoja te recesije i pomanjkanja, prije svega, finansijskih sredstava. U njemu su odlični komunikacijski programi iz javnog, privatnog i neprofitnog sektora. Dokazuje da nismo samo slijedili globalni razvoj, već smo bili i njegovi sukreatori.
Kome je Zbornik namijenjen?
Zbronik je namijenjen kako praktičarima odnosa s javnostima tako i onima koji tek stupaju u tu struku. Pa i svima onima koji i dalje misle da su odnosi s javnostima prodavanje magle.
Šta je SKOJ, čiji ste jedan od osnivača, dao slovenskoj struci odnosa s javnostima. Koliko je pomogao da struka ide naprijed i da se stvari poslože kako treba?
Vjerujem da strukovne konferencije nisu samo mogućnost za networking već i za razmjenu znanja i iskustava, odmjeravanje strukovnih mogućnosti, utvrđivanje profesionalnih standarda, uključivanje trendova u struku i sukreiranje tih trendova. Uvjeren sam da su slovenske konferencije o odnosima s javnostima doprinijele kako razvoju slovenske struke odnosa s javnostima tako i njenom sadašnjem stanju.
Zbornik je izišao na slovenskom i engleskom jeziku. Kako do engleske verzije mogu doći piarovci iz regije?
Dvojezični zbornik je moguće naručiti direktno od Slovenskog društva za odnose s javnostima na mail prss@piar.si.